Mierkavańni

Mierkavańnie: Abviaščaj siabie pažyćciovym nie abviaščaj…

U padziejach apošnich dzion u Kazachstanie źviartaje na siabie ŭvahu, jak lohka i niazmušana byŭ pazbaŭleny vysokaj pasady šmathadovy kiraŭnik krainy Nursułtan Nazarbajeŭ. Prezident Kasym-Žamart Takajeŭ prosta zajaviŭ, što ciapier staršynia Rady biaśpieki — jon sam, dy i ŭsio na hetym. A miž tym u aficyjnych dakumientach było vyrazna prapisana, što Nazarbajeŭ nie prosta kiraŭnik hetaha orhana, a kiraŭnik pažyćciovy. Paviedamleńniaŭ ža pra jahonuju śmierć nie pastupała. Siensacyja, vyklučny vypadak? Dy nie, chutčej zakanamiernaść, piša ŭ Fejsbuku historyk Alaksandr Paškievič.

Fota: LyazaTretyakova / depositphotos.com

U suśvietnaj historyi było niamała vypadkaŭ, kali aŭtarytarnyja lidary, stamiŭšysia vykonvać rytuały pa paćviardžeńni svajoj lehitymnaści praz rehularnaje pieraabrańnie na vysokija pasady ci to nasielnictvam, ci to pradstaŭničym orhanam, prapisvali ŭ zakonach ci kanstytucyjach svaje pažyćciovyja paŭnamoctvy. I što, paśla taho jany spakojna kiravali da śmierci i pamirali za pracoŭnym stałom?

Statystyka śviedčyć pra zusim advarotnaje.

Za apošnija 200 hadoŭ pažyćciovymi prezidentami aficyjna siabie abviaščali 17 čałaviek, pieradusim u Afrycy, Azii i Łacinskaj Amierycy. Ź ich pamierli pry zachavańni paŭnamoctvaŭ tolki šaściora, to-bok usiaho 35%.

Dy i z hetych šaścioch troje, to-bok pałova, kiravali vielmi daŭno, jašče ŭ XIX stahodździ. A ŭ XX i XXI dabyć prezidentami, jak było praduhledžana zakonami, da samaj śmierci ŭdałosia tolki haicianskamu dyktataru Fransua Dziuvalje (pamior u 1971 hodzie, pieradaŭšy ŭładu ŭ spadčynu synu), kamunistyčnamu lidaru Juhasłavii Iosipu Broz Cita (1980) i ekstravahantnamu Turkmienbašy Saparmuradu Nijazavu (2006).

Što rabiłasia z astatnimi? Najčaściej jany zrynalisia svaimi ŭłasnymi paplečnikami, a to i blizkimi svajakami ŭ chodzie vajskovych ci cyvilnych pieravarotaŭ, časam tracili ŭładu ŭ vyniku narodnych vystupleńniaŭ.

Ale jakim by šlacham heta ni adbyvałasia, pra ich «harantavany zakonami» status nichto pry hetym nie ŭspaminaŭ i nie łamaŭ hałavu, jak by hety jurydyčny niuans abyści.

I ŭ hetym niama aničoha dziŭnaha. Pry svaim ułasnym kiravańni kožny z hetych samaŭładnych pravicielaŭ sam staviŭsia da Kanstytucyi i zakonaŭ jak da pustych papierak, jakija nijak nie źviazvali ruki jamu samomu.

A kali nie vykonvaješ ułasnyja zakony sam, to ci možna čakać hetaha navat ad svaich paplečnikaŭ, nie kažučy pra palityčnych apanientaŭ? «Časam nie da zakonaŭ» — zbroja dvusiečnaja.

Tamu i sproby aŭtakrataŭ samastojna, u adnabakovym paradku prapisać sabie lubimamu niejkija piśmovyja harantyi na budučyniu — sprava marnaja. U situacyi, kali «Akieła pramachnuŭsia», heta anitrochi nie ratuje.

«Stary, sychodź!» Raskazvajem pra kult asoby Nazarbajeva, suprać jakoha paŭstali kazachi

Mierkavańnie: Varta Nazarbajevu było svoječasova syści, i jon zastaŭsia b u historyi pazityŭnym piersanažam

Takajeŭ prybraŭ Nazarbajeva z pasady kiraŭnika Rady biaśpieki 

Kamientary

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć44

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć

Usie naviny →
Usie naviny

Tryvožny zvanočak — patreba vypić zranku. Narkołah raskazaŭ, jak zrazumieć, što vy ałkaholik16

Pamior biznesmien z 90-ch Alaksandr Smancar. Heta jon u 2010 zvaniŭ Statkieviču na Płošču i zaklikaŭ «siadać u kresła Sidorskaha»

Kala 19 tysiač kamier płanujuć ustalavać kala minskich padjezdaŭ. Heta amal u 10 razoŭ bolš, čym ciapier10

U Niaśvižy vystaŭlajucca tvory biełaruskich majstroŭ, vyviezienych u Maskvu. Toje, što jany ŭmieli, ruskim majstram tady i nie śniłasia25

Niamiecki deputat, jaki maje pad Lidaj firmu pa pierapracoŭcy cybuli, vyklikaŭ palicyju na žurnalistaŭ i byłoha biełaruskaha viaźnia3

Rasijskija ŚMI pisali, jak syn Čykaciły pajšoŭ u USU, i navat pachavali jaho. A jon navat nie słužyŭ1

Rasijskaha błohiera-žančynanienaviśnika zatrymali za «reabilitacyju nacyzmu» 5

Hiermanija adnaviła vydaču humanitarnych viz dla biełarusaŭ9

«Adny vierać, što viernucca, inšyja — nie». Jak pracuje biełaruskaja škoła ŭ Polščy4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć44

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić