Usiaho patrochu22

U Biełarusi stvorać novuju Čyrvonuju knihu i vyklučać ź jaje niekatoryja vidy

Ministr pryrodnych resursaŭ i achovy navakolnaha asiarodździa Andrej Chudyk padčas adkryćcia II Mižnarodnaj śpiecyjalizavanaj vystavy ECOLOGY EXPO-2023 anansavaŭ chutkaje stvareńnie novaj redakcyi Čyrvonaj knihi Biełarusi, ź jakoj niekatoryja vidy buduć vyklučanyja, paviedamiła ahienctva «Minsk-Naviny».

Andrej Chudyk adznačyŭ, što ŭ krainie ciapier pravodzicca manitorynh pa 13 napramkach: vada, pavietra, ziamla, azon, torf i inšyja. Pavodle jaho słoŭ, u Biełarusi ciapier «samyja čystyja vodnyja abjekty», a pavietra «z kožnym hodam stanovicca čyściejšym».

Taksama Chudyk raskazaŭ, što ŭ krainie ciapier vialikaja bijaraznastajnaść, a ŭ raślinnym śviecie nazirajecca pavieličeńnie kolkaści vidaŭ pad asablivaj achovaj.

«My ŭ biahučym hodzie budziem stvarać novuju Čyrvonuju knihu Biełarusi, 10-y vypusk. Upeŭnieny, što niekatoryja vidy raślin i žyvioł buduć vyklučanyja ŭ suviazi z rostam ich papulacyi», — skazaŭ ministr.

Viadoma, što daŭno łabiruje takuju mieru ciapierašni staršynia Biełaruskaha tavarystva palaŭničych i rybałovaŭ, kolišni ministr unutranych spraŭ Ihar Šunievič. 

«My choć i nie majem navukovaha abhruntavańnia, ale dobra znajomyja z realnaj situacyjaj pa vidach žyvioł. Naša pazicyja pa buramu miadźviedziu viadomaja, jana nie pamianiałasia. I majo hłybokaje pierakanańnie, što jaho nie vyklučać z Čyrvonaj knihi datul, pakul nie zdarycca pieršaja biada», — skazaŭ Šunievič zusim niadaŭna.

Jon padkreśliŭ, što kolkaść miadźviedzia ŭ Biełarusi dasiahnuła niebiaśpiečnych značeńniaŭ i pryjšoŭ čas «pryniać razumnaje i ŭzvažanaje rašeńnie».

Bo, na jahonuju dumku, miadźviedź «źvier niebiaśpiečny, razumny, padstupny i čałavieka ŭsprymaje jak abjekt ježy».

Taksama jon upeŭnieny, što treba vyklučyć z Čyrvonaj knihi ryś i barsuka.

U toj ža čas Minpryrody dahetul, nakolki viadoma, nie padzialała takoj radykalnaj pazicyi.

«Pakul papulacyja miadźviedziaŭ nie źjaŭlajecca ŭstojlivaj, i tamu my i kažam, što zaŭčasna vyklučać hety vid z Čyrvonaj knihi», — adznačali tam, padkreślivajučy, što takaja ž pazicyja i ŭ dačynieńni rysi i barsuka.

U Minpryrody adznačali, što ŭ pytańni ab vyklučeńni žyvioł z Čyrvonaj knihi treba kiravacca pryncypam: kolkaść asobin u papulacyi pavinna być ustojlivaj. «Pakul źviestki navukoŭcaŭ z Nacyjanalnaj akademii navuk Biełarusi kažuć pra toje, što kolkaść papulacyi buraha miadźviedzia ŭ krainie niedastatkovaja dla taho, kab jaho vyklučyli z Čyrvonaj knihi».

Pieršaje vydańnie Čyrvonaj knihi Biełarusi vyjšła ŭ 1981 hodzie, u jaje było ŭklučana 80 vidaŭ žyvioł i 85 vidaŭ raślin. Potym było dvuchtomnaje vydańnie, abnoŭlenaja Čyrvonaja kniha vyjšła ŭ 1993 hodzie. U 2006 hodzie Čyrvonaja kniha ŭklučała ŭžo 189 vidaŭ žyvioł i 274 vidy raślin, 24 — lišajnikaŭ i 29 — hryboŭ.

U tuju redakcyju Čyrvonaj knihi, jakaja dziejničaje ciapier, uklučana 203 vidy dzikich žyvioł, što składaje krychu bolš za 1 pracent ad ahulnaj kolkaści vidaŭ dzikich žyvioł, jakija žyvuć u krainie.

Kamientary2

  • vanhuju po fienšuju
    23.08.2023
    V niej budiet odna stranica s Aleksandrom
  • Pp
    23.08.2023
    A čamu nie na movie?

Ciapier čytajuć

U Hruzii apazicyja sprabavała šturmavać prezidencki pałac

U Hruzii apazicyja sprabavała šturmavać prezidencki pałac

Usie naviny →
Usie naviny

Prachanaŭ napisaŭ knihu pra Pryhožyna i Pucina, ale ŭłady jaje nie acanili19

U Kleckim rajonie na Dažynki zładzili šeście pa vioscy. Zdalok jano nahadvała pachavalnuju pracesiju VIDEA6

Stała viadomaj pryčyna, pa jakoj zabaranili śpiektakl «Siostry Hrym» u staličnym Teatry lalek4

Biełarusy pikietavali pasolstva Hiermanii ŭ Vilni, patrabujučy pakarańnia dla sadysta Šynvize8

Śviatar Alaksandr Kuchta pryznaŭsia, što supracoŭničaje z «Bajsołam», i raskazaŭ, jak pracuje heta arhanizacyja5

Minhandlu vypadkova źliło dakumient, u jakim pakazała, jak i za što naličvaje premii12

Łukašenka daručyŭ Hałoŭčanku dapracoŭvać prahramu sacyjalna-ekanamičnaha raźvićcia na nastupnuju piacihodku3

Prakopjeŭ pra skandał vakoł Stryžaka: Nie treba kožny vypadak drennych manier analizavać praz hiendar. Heta pašlacina, jano pieraškadžaje pieramahčy Pucina18

Sud Babrujskaha rajona pryznaŭ «ekstremisckim» sajt Rady ministraŭ Paŭnočnych krain

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Hruzii apazicyja sprabavała šturmavać prezidencki pałac

U Hruzii apazicyja sprabavała šturmavać prezidencki pałac

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić