Kultura

Jakaja z karcin Marka Šahała stała samaj darahoj na apošnim aŭkcyjonie Christie’s

U ramkach sieryi łondanskich aŭkcyjonaŭ Christie's z 9 pa 22 kastryčnika prajšli čarhovyja anłajn-tarhi, pryśviečanyja pracam Marka Šahała sa zboru jaho spadčyńnikaŭ.

Mark Šahał, «Śviatoje siamiejstva ŭ čyrvonym i kaza ŭ zialonym», 1950.

Tvor Marka Šahała «Śviatoje siamiejstva ŭ čyrvonym i kaza ŭ zialonym» (1950) byŭ pradadzieny na apošnich anłajn-tarhach, pryśviečanych rabotam mastaka na aŭkcyjonie Christie's, za 163 800 jeŭra. Pieršapačatkovy košt malunka na papiery składaŭ €18 000—28 000. Usiaho na apošnim rasprodažy tvoraŭ žyvapisca pad tematyčnaj nazvaj «Miž niebam i ziamloj» byli realizavanyja 72 raboty z kalekcyi jaho spadčyńnikaŭ, piša Reformby.org.

Płanavałasia, što najbolšuju cikavaść pakupnikoŭ vyklikaje huaš mastaka «Anioł z čyrvonymi kryłami ŭ žoŭtym niebie», stvoranaja ŭ 1979 hodzie: łot aceńvaŭsia ŭ €38 000—55 000, a pa vyniku byŭ pradadzieny za 138 tysiač jeŭra.

Ale za «Śviatoje siamiejstva ŭ čyrvonym i kaza ŭ zialonym» razyhrałasia bolšaja baraćba, vynikam jakoj stała pavieličeńnie pieršapačatkovaha koštu raboty, vykananaj u źmiešanaj technicy, amal u šeść razoŭ.

Mark Šahał, «Anioł z čyrvonymi kryłami ŭ žoŭtym niebie», 1979.

U top-3 najbolš darahich tvoraŭ u hetyja tarhi trapiŭ i malunak «Uspaminy pra viasnu», napisany pryblizna ŭ 1983 hodzie. Pieršapačatkova rabota aceńvałasia ŭ €38 000—55 000, a była realizavana za 119 700 jeŭra.

Mark Šahał, «Uspaminy pra viasnu», 1983.

Košt mnohich tvoraŭ Marka Šahała pa vynikach kastryčnickaha rasprodažu pavialičyŭsia ŭ 2-7 razoŭ. Na anłajn tarhach byli pradstaŭlenyja pieravažna raboty mastaka na papiery.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć18

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć

Usie naviny →
Usie naviny

«Nie chapiła adnaho bała». Maci aburyłasia, što jaje dačku nie pryniali ŭ dziasiaty kłas himnazii3

U kaściole Brasłava źnikła polskaja miemaryjalnaja šylda7

Na biełaruska-polskaj miažy ŭzialisia za lhotnikaŭ, jakija za hrošy dapamahajuć chutčej prajechać čarhu5

U Minsku adkryli samuju niezvyčajnuju raźviazku — ałmaznuju. Vyjazdžać treba jak by na sustrečku FOTA12

«Chacieli apytać miascovych, ale praktyčna kožny druhi akazaŭsia hościem z Rasii»78

Na ramont Łuŭra chočuć vydatkavać 800 miljonaŭ jeŭra. A na «Monu Lizu» mohuć uvieści asobny dadatkovy kvitok

MZS Ukrainy: Zialenski hatovy abmiarkoŭvać pytańnie terytoryj, ale tolki na sustrečy z Pucinym3

«Darmajedaŭ» pačali karać za niajaŭku na prafiłaktyčnyja mierapryjemstvy19

«BiełDžy» vypuskaje try novyja aŭto4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć18

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić