Mužčyna pakazaŭ u internecie školny abied. Hramadskaść aburyłasia
U internecie ŭžo niekalki dzion abmiarkoŭvajuć fota školnaha abiedu, zroblenaje nibyta ŭ adnoj ź minskich škoł. Adnak aŭtar zdymka — darosły mužčyna, jaki nie źjaŭlajecca ni vučniem, ni rabotnikam hetaj ustanovy, i heta vyklikała nie vielmi stanoŭčuju reakcyju, pišuć «Minsk-Naviny».

Mužčyna vykłaŭ fota, kab pakazać, kolki kaštuje školny abied: za kašu ź miasam, kampot, sałatu i desiert jon zapłaciŭ 6,57 rubla. Ale karystalniki sietki pačali zadavać jamu pytańni nie pra canu, a pra toje, jak jon naohuł trapiŭ u škołu, dzie dziejničaje prapuskny režym.
Mužčyna raskazaŭ, što zajšoŭ u škołu razam z kaleham i paprasiŭsia zajści ŭ stałoŭku ŭ dziažurnaha. Kali jany ŭžo abiedali, ich spytali, chto jany takija, i paprasili bolš nie prychodzić u čas pierapynku.
Niekatoryja mierkavali, što fota moža być fejkavym, bo navučalny hod skončyŭsia, i stałoŭki, maŭlaŭ, užo nie pracujuć. Ale ŭ kamitecie pa adukacyi Minharvykankama nie vyklučyli, što zdymak sapraŭdny.
Jany patłumačyli, što ŭ letni čas charčavańnie ŭ škołach arhanizujecca nie tolki dla vučniaŭ i nastaŭnikaŭ, ale i dla rabotnikaŭ, što vykonvajuć ramontnyja raboty. Adnak padkreślili, što dla zvyčajnych ludziej volny dostup u školnyja stałoŭki zakryty — u škołach dziejničaje prapuskny režym, i achovu zabiaśpiečvaje MUS.
Historyja ŭ EHU — heta histfak vašaj mary. Jeŭrapiejski dypłom z navučańniem na biełaruskaj movie pry intensiŭnym vyvučeńni anhlijskaj. I poŭnaja svaboda

Historyja ŭ EHU — heta histfak vašaj mary. Jeŭrapiejski dypłom z navučańniem na biełaruskaj movie pry intensiŭnym vyvučeńni anhlijskaj. I poŭnaja svaboda
«Vajna ŭsio śpiša». Biełaruskim udzielnikam hiej-prajda ŭ Vilni pahražali raspravaj ad imia biełaruskich vajaroŭ za vykarystańnie bieła-čyrvona-biełaha ściaha

Kamientary