«Šturmy ŭ kredyt». Čym adroźnivajecca front u spravazdačach rasijskaha Hienštaba ad realnaści
Uładzimir Pucin praciahvaje nastojvać, što rasijskaja armija «prasoŭvajecca pa ŭsich frantach». U intervju karespandentu kramloŭskaha puła Paŭłu Zarubinu jon zajaviŭ pra amal poŭny zachop Kanstancinaŭki i Limana, pra akružeńnie čaściej USU «kala raki Stary Askoł» i paśpiachovaje nastupleńnie na horad Sumy, da jakoha, pavodle acenki rasijskaha prezidenta, «zastałosia niedzie 10,5 km». Analityki Ruskaj słužby Bi-bi-si Ilja Barabanaŭ i Ilja Abišaŭ vyvučyli štabnyja dakumienty i vyśvietlili, jak vajuje armija, kali jaje ŭjaŭleńnie pra front nie supadaje z rečaisnaściu.

Zajavy Pucina pra rasijskaje prasoŭvańnie razychodziacca z danymi niezaležnych naziralnikaŭ: u Kanstancinaŭcy praciahvajucca bai, Liman zastajecca pad kantrolem USU, linija frontu na Sumskim kirunku nie źmianiajecca z krasavika, nijakich akružeńniaŭ u rajonie raki Askoł niama.
Uładzimir Pucin nie ŭpieršyniu pierabolšvaje dasiahnieńni rasijskaj armii pa zachopie ŭkrainskich terytoryj: ciapier jon faktyčna pryznaŭ, što rasijskija vojski nie kantralujuć Kupiansk, choć u kancy minułaha hoda dvojčy zajaŭlaŭ pra ŭziaćcie hetaha horada.
12 červienia rasijski lidar śćviardžaŭ, što rasijskija vojski «padbirajucca da Zaparožža».
Ale dakumienty 58‑j armii i danyja niezaležnych daśledčykaŭ śviedčać: karty rasijskaha Hienštaba na hetym kirunku mohuć razychodzicca z realnaściu na dziasiatki kiłamietraŭ z patencyjna śmiarotnymi nastupstvami dla rasijskich vajskoŭcaŭ, jakija dziejničajuć u hetym rajonie.
Ruskaja słužba Bi-bi-si vyvučyła štabnyja dakumienty i vyśvietliła, jak vajuje armija, kali jaje ŭjaŭleńnie pra front nie supadaje z rečaisnaściu.
U Dzień Rasii, 12 červienia, paśla ŭznaharodžańnia zvańniami Hierojaŭ pracy i ŭručeńnia dziaržpremij prezident Rasii Uładzimir Pucin sustreŭsia sa šturmavikami rasijskaj armii. Z adnym ź ich u prezidenta adbyłasia razmova:
«Z hetym šaŭronam našaha bataljona my ŭ minułym hodzie ŭziali nasielenyja punkty Kamienskaje i Stepavoje Zaparožskaj vobłaści i ličym, što heta naš nievialiki padarunak vam», — zajaviŭ kamandzir desantna-šturmavoha ŭzvoda 247‑ha desantna-šturmavoha pałka lejtenant Siarhiej Čuvašoŭ, padnosiačy šaŭron prezidentu ŭ jakaści padarunka.
— Heta hrupoŭka «Dniapro», tak? — udakładniŭ Pucin.
— Dakładna tak!
— Pastupova padbirajeciesia da Zaparožža?
— Dakładna tak!
— Pośpiechaŭ vam.
Heta vykazvańnie vyklikała ździŭleńnie va ŭsich — ad niezaležnych vajskovych śpiecyjalistaŭ do aŭtaraŭ z-kanałaŭ, pakolki da Zaparožža rasijskaja armija nie «padbirajecca» navat blizka. Da hetaha abłasnoha centra, jaki Uładzimir Pucin na papiery ŭklučyŭ u skład Rasii jašče ŭ kastryčniku 2022 hoda (paśla čaho zhadka Zaparožskaj vobłaści źjaviłasia navat u rasijskaj Kanstytucyi), na piaty hod uvarvańnia rasijskaja armija dajści tak i nie zmahła.
Chutčej, naadvarot, nastupleńnie rasijskich vojskaŭ na hetym učastku frontu spyniłasia niekalki miesiacaŭ tamu, USU zdoleli viarnuć kantrol nad Stepnahorskam — pasiołkam, jaki znachodzicca krychu na poŭnač ad Kamienskaha i Stepavoha, a taksama vyzvalić niekatoryja terytoryi na miažy Dnieprapiatroŭskaj i Zaparožskaj abłaściej.
Ale štabnyja dakumienty, jakija tyčacca dziejańniaŭ 58‑j i 5‑j armij, što ŭvachodziać u hrupoŭku «Dniapro» i dziejničajuć na hetym kirunku, dajuć adkaz na pytańnie, adkul Uładzimir Pucin čerpaje ŭpeŭnienaść u tym, nibyta rasijskaja armija «štodnia ŭpeŭniena prasoŭvajecca napierad na ŭsich apieratyŭnych kirunkach».
«Šturmy» ŭ kredyt

Heta ŭčastak frontu ŭ Zaparožskaj vobłaści — pavodle danych amierykanskaha Instytuta vyvučeńnia vajny na 13 červienia 2026 hoda. Na im paznačanyja tyja samyja nasielenyja punkty Kamienskaje i Stepavoje, jakija ŭ minułym hodzie, sa słoŭ lejtenanta Čuvašova, jaki hutaryŭ z Pucinym, šturmavaŭ jahony bataljon. Učastak amal da detalaŭ supadaje z kartaj ukrainskaha prajekta Deepstate, jaki časta (z peŭnaj zatrymkaj) adlustroŭvaje źmieny na linii bajavoha sutyknieńnia.
Ale, pavodle danych štabnych kartaŭ i supravadžalnych dakumientaŭ 58‑j armii, rasijskija vojski nibyta daŭno pakinuli hetuju terytoryju, jašče 9 krasavika prasunuŭšysia ŭhłyb ukrainskaj terytoryi na 16‑20 km na poŭnač.

Aficyjnyja zajavy rasijskaha boku supadajuć sa štabnymi kartami, pa jakich niepasredna armija viadzie bajavyja dziejańni — i ŭsio heta vielmi mocna razychodzicca z rečaisnaściu.
Tak, pavodle danych rasijskich hienierałaŭ, pad upeŭnienym kantrolem ich vojskaŭ znachodziacca nasielenyja punkty Račnoje — jaho «ŭziali» 30 studzienia, Prymorskaje — ź jaho ŭziaćciem Andrej Biełavusaŭ vinšavaŭ vajskoŭcaŭ 108‑ho pałka 15 lutaha 2026 hoda, u toj ža dzień byli «ŭziatyja» Zapasnaje i Mahdalinaŭka. Z uziaćciem Viesialanki Biełavusaŭ vinšavaŭ vajskoŭcaŭ 247‑ha pałka 4 sakavika. Nu, a z uziaćciem Małoj Takmački, nievialikaha siała ŭ Zaparožskaj vobłaści, jakoje ŭžo pieratvaryłasia ŭ kulturny fienomien, ministr abarony Rasii Andrej Biełavusaŭ pavinšavaŭ 42‑iu motastrałkovuju dyviziju jašče 17 listapada 2025 hoda. Pry hetym, pavodle danych niezaležnych vajskovych daśledčykaŭ i spadarožnikavych zdymkaŭ, z usioj vidavočnaściu možna skazać, što ŭ červieni 2026 hoda rasijskimi vojskami hetaje siało tak i nie zachoplena.
Apošniaja zajava rasijskaha Minabarony pra zachop nasielenaha punkta ŭ Zaparožskaj vobłaści datavanaja 4 červienia, kali viedamstva abviaściła pra nibyta ździejśnieny zachop siała Hulajpolskaje (u paviedamleńni jano nazvana staroj savieckaj nazvaj «Kamsamolskaje»). Na štabnoj karcie ad 9 krasavika front paznačany jak taki, što prachodzić pa miažy hetaha siała, jakoje znachodzicca na poŭnač ad tak i nie ŭziataj Małoj Takmački. To-bok i hety ŭčastak rasijskaj štabnoj karty ŭžo «zakrašany».
«Zakrasy» — słenhavaje abaznačeńnie naniasieńnia na vajskovyja karty terytoryj jak zaniatych abo vyzvalenych da źjaŭleńnia nadziejnych paćviardžeńniaŭ kantrolu nad imi. Rasijskich hienierałaŭ navat pravajennyja błohiery časta vinavaciać u zališniaj prychilnaści da hetaha mietadu.
Padobnaje adbyłosia i ŭ vypadku Zaparožskaj vobłaści: karty amierykanskaha Instytuta vyvučeńnia vajny i ŭkrainskaha prajekta Deepstate pakazvajuć, što ŭsie hetyja nasielenyja punkty, jakija znachodziacca na poŭnač ad pakinutaha rasijskimi vojskami Stepnahorska, znachodziacca ŭ hłybokim tyle USU. Rasijskija vojski da ich pakul nie nablizilisia.
Roźnica pamiž tym, što ministerstva abarony «ŭziało» ŭ svaich spravazdačach i «zakrasiła» na štabnych kartach jak kantralavanyja Rasijaj terytoryi, i realnaj linijaj frontu ŭ roznych miescach moža składać ad 10 da 20 kiłamietraŭ.

«Zakrasy i avansy»
«Zakrasami» ŭ rasijskim hienieralitecie zajmajecca daloka nie tolki kiraŭnictva hrupoŭki «Dniapro». Tak, naprykład, z-vajenkar Uładzimir Ramanaŭ 14 červienia pisaŭ pra toje, što dakładna takaja ž nieadpaviednaść pamiž realnaj linijaj frontu i linijami na štabnych kartach niadaŭna była vyjaŭlena na Kanstancinaŭskim učastku frontu.
«Praviarajučyja realna pajšli da ŁBS (Bajcy z učastka vykazvajuć svaju pavahu tym dvum pałkoŭnikam), — napisaŭ jon. — Vynikam stała vyjaŭleńnie nieadpaviednaści realnaj i zajaŭlenaj ŁBS (ŁBS — linija bajavoha sutyknieńnia — Bi-bi-si) — na hłybiniu da 17 kiłamietraŭ. Viedajecie, što zrabiła miascovaje kamandavańnie ŭ vyniku takoha razboru? Adpraviła 40 čałaviek (uklučajučy apierataraŭ BPŁA) na šturm «zakrašanaha» ŭčastka. Usie 40 čałaviek skončylisia za 2 hadziny».
«Dakłady, jakija biahuć napierad, i «zakrasy» naŭrad ci iduć na karyść rasijskim vojskam, jakija nastupajuć, — papiaredžvaŭ 8 červienia i aŭtar bujnoha pravajennaha kanała «Rybaŕ» Michaił Źvinčuk. — «Kredytnyja» rubiažy na inšych kirunkach nie raz i nie dva stanavilisia pryčynaj niapravilnaj acenki situacyi i ŭ vyniku krynicaj prablem».
Samy viadomy «zakras» u historyi rasijskaha ŭvarvańnia va Ukrainu ździejśniŭ kamandujučy hrupoŭkaj «Zachad» hienierał Siarhiej Kuzaŭloŭ. U kancy 2025 hoda jon dałažyŭ Uładzimiru Pucinu pra toje, što vajskoŭcy jaho hrupoŭki zaviaršyli šturm Kupianska i ŭziali jaho całkam pad svoj kantrol, za što hienierał atrymaŭ zvańnie Hieroja Rasii. U realnaści Kupiansk, naadvarot, byŭ začyščany vajskoŭcami USU ad rasijskich vajskoŭcaŭ, i ŭsie karty abjektyŭnaha kantrolu situacyi na linii frontu havorać pra toje, što ruiny hetaha horada zaraz znachodziacca pad kantrolem USU.
«U nas Zaparožskaja vobłaść — tam kiłamietrami kožny dzień prasoŭvańnie. Kiłamietr dźvieście, kiłamietr trysta, 800 m. Pa froncie stolki ž u hłybiniu», — kazaŭ pra situacyju ŭ toj ža Zaparožskaj vobłaści Uładzimir Pucin 4 červienia, znachodziačysia ŭ Sankt-Pieciarburhu na mižnarodnym ekanamičnym forumie. A ŭsio toj ža z-vajenkar Ramanaŭ kamientavaŭ hetyja jaho słovy tak: «Zaparožskaja vobłaść vyryvaje palmu pieršynstva ŭ hr. Zachad pa zakrasach i avansach! Pra Stepnahorsk Prezidentu MA, vidać, paličyła za lepšaje zmaŭčać».
Sa Stepnahorska rasijskija vojski da taho momantu adstupili.

Biaskoncaje nastupleńnie
Jašče ŭvosień 2022 hoda, paśla ciažkaj parazy rasijskaj armii na ŭschod ad Charkava, brytanski historyk i vajskovy ekśpiert Krys Oŭen adznačaŭ, što aficery rasijskaj armii časta chłusiać svajmu načalstvu pra realny stan spraŭ i status svajho padraździaleńnia.
«Nastupstvy hetaj chłuśni, vierahodna, byli vielmi ciažkimi dla rasijskich vajskoŭcaŭ. Kamandnyja rašeńni — dzie i kali atakavać i abaraniacca — prymalisia vidavočna na asnovie chłuślivaj infarmacyi. Heta pryviało da šmatlikich niepatrebnych achviar i vajennych niaŭdač», — pisaŭ Oŭen, pryvodziačy šmat paćviardžeńniaŭ skazanamu.
Štodzionnyja dakłady aficyjnaha pradstaŭnika Minabarony Rasii hienierała Kanašenkava litaralna razychodzilisia na miemy ŭžo ŭ 2022 hodzie. Naprykład, 26 červienia 2022 hoda Kanašenkaŭ daŭ spravazdaču ab źniščeńni ŭkrainskaj vajskovaj techniki, jakaja pieravyšała jaje kolkaść na pačatak vajny — navat z ulikam mahčymych pastavak.
Kanašenkaŭ bolš nie źjaŭlajecca na teleekranach, ale ŭjaŭleńnie vyšejšaha rasijskaha kiraŭnictva pra toje, jak składvajecca situacyja na linii frontu, pryncypova nie źmianiłasia.
Vyvučeńnie štabnych dakumientaŭ 58‑j i 5‑j armij pakazvaje, što vajskovaja biurakratyja nie tolki nikudy nie dziełasia, a stała jašče bolš patrabavalnaj u častcy rapartaŭ ab dasiahnieńniach. Rasijskija vajskoŭcy pavinny davać spravazdaču za kožny vypuščany snarad — abhruntavać nieabchodnaść strełu i dałažyć pra jaho vyniki. Možna vykazać zdahadku, što nikomu nie chočacca sumlenna pisać u spravazdačy — «pramachnulisia» abo «nie viedajem, kudy trapili». U bolšaści adpaviednych hraf staić adznaka: cel padavili/parazili/źniščyli. Takija spravazdačy sumujucca pa ŭsich frantach, a vynikovy dakład kładziecca na stoł vysokamu načalstvu.
Pry hetym dakłady pa vykarystańni BPŁA vyhladajuć kudy bolš ścipła: adznaka «cel parazili» stavicca redka, čaściej — «BPŁA źbity/padaŭleny REB praciŭnika/stračanaja suviaź» i h. d. Vierahodna, u vypadku ź bieśpiłotnikami rasijskaje vajskovaje načalstva adnym słovam nie vieryć — patrabujecca vizualnaje paćviardžeńnie paśpiachovaj ataki.
«Ściahaŭtyk» (na vajskovym słenhu tak nazyvajecca hieałakavanaje fota— abo videazapis praniknieńnia ŭ tył praciŭnika) — heta jakraz adzin sa sposabaŭ vizualnaha paćviardžeńnia pośpiechu. Niahledziačy na toje, što taki pośpiech moža być sprečnym abo časovym, kadry z demanstracyjaj ściaha słužać dakumientalnaj fiksacyjaj prasoŭvańnia šturmavych hrup i vykarystoŭvajucca ŭ jakaści spravazdač, na padstavie jakich pieramaloŭvajucca karty.
«Sproby prycharošyć realnuju abstanoŭku z dapamohaj «ściahaŭtykaŭ» vyhladajuć jak minimum niedarečna. Škody ad padobnych «antykryzisaŭ» było b mienš, kali b jany zastavalisia vyklučna ŭ siecivie, — piša z-błohier Anatol Radaŭ. — Na praktycy ž jany časta kaštujuć žyćciaŭ bajcoŭ, adpraŭlenych u adzin kaniec dla zdymki videa i ŭtojvańnia chłuślivych dakładaŭ».
«Zakrasy» kart dziela spravazdač dajuć skažonuju karcinu situacyi na poli boju. Dapuścim (pra heta pišuć mnohija rasijskija vajskoŭcy), u štabach padraździaleńniaŭ, jakija vajujuć, jość roznyja karty — dla spravazdač i z realnaj linijaj bajavoha sutyknieńnia. Ale adnym hetym prablema nie vyrašajecca.
Jość i inšyja niepryjemnyja dla rasijskaj armii nastupstvy:
- parušajecca kaardynacyja dziejańniaŭ. Naprykład, kamandavańnie avijacyjaj maje važkija pryčyny dla admovy ad naniasieńnia udaraŭ pa «svajoj» terytoryi, to-bok paznačanaj na kartach jak takaja, što ŭžo znachodzicca pad rasijskim kantrolem. A suchaputnyja padraździaleńni, tolki što pierakinutyja na haračy ŭčastak i jašče nie znajomyja z realnym raźmiaščeńniem sił na poli boju, ryzykujuć niečakana narvacca na praciŭnika;
- zajavy pra ŭziatyja «ŭ kredyt» nasielenyja punkty dajuć USU infarmacyju pra kirunki, na jakich rasijskija vojski buduć zasiarodžvać namahańni, što palahčaje ahniavoje supraćdziejańnie, daje mahčymaść ładzić zasady na maršrutach praniknieńnia;
- u rasijskaj armii zhuščajecca atmaśfiera ŭsieahulnaha niedavieru. Jak piša viadomy pravajenny kanał «Dva majora», praź niaviedańnie vysokim načalstvam realnaj abstanoŭki «asobnyja ludzi sprabujuć zmahacca nie z praciŭnikam, a sa svaimi ž infarmacyjnymi resursami». U svaju čarhu, u infarmavanych vajskoŭcaŭ i z-błohieraŭ narastaje sumnieŭ u adekvatnaści vysokaha načalstva.
Padobna na toje, rasijskuju vajskovuju biurakratyju ciapierašni stan spraŭ zadavalniaje. Va ŭsiakim razie, za biessensoŭnyja «ściahaŭtyki» i iłžyvyja «zakrasy» ŭ rasijskaj armii karajuć redka (kali naohuł karajuć). A voś zaachvočvańni za raparty pra čarhovaje «ŭziaćcie» čarhovaha nasielenaha punkta adbyvajucca rehularna.
«Asabliva tupa vyhladaje, jak my biaskonca «nastupajem», a karta ruchajecca to ŭ adzin, to ŭ inšy bok. A samaje sumnaje, što ŭ hetych hienijaŭ niekatoryja krynicy siadziać na viarchach. I karty ŭ HŠ i Minabarony zamaloŭvajucca pa tym ža pryncypie» — biadujuć u čarhovym Z-kanale.
Pucin zajaviŭ, što Ukraina pieradała Rasii novyja prapanovy pa pieramovach. Siarod ich — spynieńnie ŭdaraŭ uhłyb terytoryi
Pucin pamieraŭ kiłamietrami, kolki rasijskaj armii jašče zastałosia da pieramohi
«A car ža niesapraŭdny!» U Rasii narastaje razdražnieńnie Pucinym
Rasijski vajskoviec, jaki vajavaŭ va Ukrainie, zapisaŭ zvarot da Pucina i papiaredziŭ pra miaciež. Jaho aryštavali
Asnoŭnaj reakcyjaj na Pucina, Łaŭrova, Piaskova ŭ rasijskim telehramie staŭ kłoŭn
A my vam kazali: «nie dumajcie, što heta kapiejki»! Stali viadomyja źviestki, kolki padachodnaha biełarusy Litvy pieraličyli roznym hramadskim strukturam
Kamientary
Cikava, ci naziraŭsia taki efiekt u papiarednich vojnach i apieracyjach RF, SSSR, RI.
Tady mahčymaściej niezaležnaj pierapravierki zvodak było mienš i histaryčnych krynic zachavałasia taksama mienš.