Kultura

Śpiektakl «Karol Lir» Kupałaŭskaha teatra pakažuć u žyvym efiry

29 maja na videaservisie VOKA adbudziecca tranślacyja najnoŭšaha śpiektakla Nacyjanalnaha akademičnaha teatra imia Janki Kupały «Karol Lir». Pastanoŭku možna budzie ŭbačyć biaspłatna ź luboj kropki Biełarusi.

«Karol Lir» staŭ pieršaj i hałoŭnaj premjeraj jubilejnaha siezona — da hetaj znakamitaj pjesy kupałaŭcy źviarnulisia ŭpieršyniu. Kab hieroi Šekśpira zahavaryli pa-biełarusku, dla pastanoŭki režysior Mikałaj Pinihin uziaŭ tekst Juryja Haŭruka — vybitnaha pierakładčyka i ŭ minułym redaktara teatra.

Scenahrafija i kaściumy da śpiektakla zrobleny maładoj mastačkaj Kaciarynaj Šymanovič, čyja debiutnaja praca na vialikaj scenie Kupałaŭskaha — «Šlachcic Zavalnia, abo Biełaruś u fantastyčnych apaviadańniach» — stała adnym z hałoŭnych teatralnych adkryćciaŭ minułaha siezona. Muzyka da pastanoŭki napisana kampazitaram Andrejem Zubryčam.

U roli Lira — narodny artyst Biełarusi Viktar Manajeŭ. Vychavaŭšy troch dačok, karol Brytanii vyrašaje padzialić dziaržavu na častki i addać karonu. Stomleny ŭładar choča dažyć svaje dni ŭ lubovi. Ale naščadki dumajuć inakš — atrymaŭšy uładu, jany admaŭlajucca ad baćki i staroha karala. Lir stanovicca vyhnańnikam u hołym poli, dzie ad kolišniaj vieličy zastalisia ćmianyja ŭspaminy.

Roli dačok Lira vykonvajuć Viktoryja Čaŭłytka (Hanierylja), Valancina Harcujeva (Rehana) i Marta Hołubieva (Kardelija). Taksama ŭ śpiektakli zadziejničanyja Dźmitryj Jesianievič, Raman Padalaka, Ihar Sihoŭ, Andrej Hradabojeŭ, Ivan Kušniaruk, Ivan Trus, Andrej Drobyš, Alaksandr Kazieła, Alaksandr Paŭłaŭ, Alaksandr Zielanko, Andrej Kavalčuk, Pavieł Astravuch, Michaił Śvita, Pavieł Paŭluć.

Žyvy efir 29 maja budzie dastupny ŭ mabilnym dadatku VOKA ci na sajcie voka.tv ź luboj pryłady i ŭ sietcy luboha apieratara Biełarusi navat biez aŭtaryzacyi. Šmatkamiernaja mastackaja zdymka ŭ vysokaj jakaści dazvolić kožnamu hledaču maksimalna pahłybicca ŭ atmaśfieru teatralnaj zały i ŭbačyć usio, što adbyvajecca na scenie, z roznych rakursaŭ. Pakaz pačniecca a 19-j hadzinie.

Anłajn-pakaz ładzicca ŭ miežach śpiecyjalnaha prajekta da 100-ha siezona teatra, jaki prachodzić pry padtrymcy hienieralnaha partniora — kampanii A1.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie45

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie

Usie naviny →
Usie naviny

Śmierć udovam. Archieołah raskazaŭ pra znachodku, jakaja śviedčyć pra žudasny zvyčaj pieršych słavian na Biełarusi29

Bum na matču pa ŭsim śviecie: popyt raście, zapasy źmianšajucca5

Piać parad, jak prosta pazbavicca ad pachu i plam potu na adzieńni3

Rasijanie try hadziny bili pa Charkavie KABami, balistykaj i šachiedami. Ździejśniena kambinavanaja ataka na Dniapro2

«Kupałaŭcy» anansavali pačatak novaha teatralnaha siezona1

Pasažyrka «nie ŭkłałasia ŭ tajminh» padčas sanitarnaha prypynku — mižnarodny aŭtobus pajechaŭ bieź jaje5

Staŭ viadomy los źbiehłych dzikabrazaŭ u Rečyckim rajonie2

Bieraściejec uvoziŭ u Polšču biarozavaje palena. Akazałasia, heta kostka mamanta2

Vydaliŭ akaŭnt, pačyściŭ techniku — i ŭsio adno pryjšli. Mikita Łosik raskazaŭ, jak jaho vyličyli siłaviki25

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie45

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić