Andrej Rasinski. Kadry

Cichaja historyja apantanaści

Łacinaamierykanski režysior raspranuŭ Hael Harsia Bernala i prymusiŭ jaho pakutvać ad spustošanaści i manij.

posterMinułaje (El pasado)
Arhientyna – Brazilija, 2007, kalarovy, 114 chv.
Režysior: Ektar Babienka
Roli vykonvajuć: Hael Harsia Bernal, Analija Kasejra, Maryjana Anhilery, Ana Čelentana, Mimi Ardu, Ektar Babienka
Žanr: Psichałahičnaja drama pavodle ramanu Ałana Paŭłsa
Adznaka: 6 (z 10)

Praz 12 hadoŭ šlubu pierakładčyk Rymini rastajecca sa svajoju žonkaj Safi. Raźvitańnie adbyvajecca mirna i biez skandałaŭ. Ale minułaje nie adpuskaje hierojaŭ…

Henuju karcinu mnohija pračytajuć jak hodnaje praktykavańnie ŭ ludskoj psichałohii – z pałkimi eratyčnymi scenami. Jak – historyju lubovi, da jakoj viartajecca čałaviek.

Ale hetaje pračytanńnie pamyłkovaje. Toje, što nazyvajuć u filmie luboŭju – jość formaj zaležnaści. Heta cichaja manija, apantanaść, niachaj sabie stomlenaja i pry halštuku. Hałoŭny hieroj zaležyć ad kakainu, jaki jon niuchaje, vysypaŭšy parašok na partret byłoj žonka (prostaliniejnaje j naviaźlivaje paraŭnańnie). Byłaja žonka zaležyć ad cieła svajho paluboŭnika; maładaja fotamadelka ad reŭnaści – i skiravanych na jejnuju płoć pozirkaŭ.

Hałoŭny hieroj Rymini (u vykanańni Hael Harsia Bernala) hublaje pamiać i zdolnaści; jon unutrana spustošany j imituje žyćcio. Pazbaŭleny stryžnia impazantny linvist, jaki nie viedaje movaŭ; imituje žyćcio pierakładčyca, a staraja psichałahinia na parozie śmierci radasna dzielicca niaścipłymi fantazijami.

Brazilska-amierykanski režysior Ektar Babienka, čyj mahutny talent raskvitnieŭ u 80-yja hady na chvali mahičnaha realizmu, vyjaŭlaje spustošanaść i pamyłkovaść aŭtarskaha kino, jakoje niadaŭna było na słychu.

Eratyčnyja fantazii Fiederyka Fielini (“8 1/2”, “Horad žančynaŭ”), seksualnaja žarść, jak forma aŭtarskaha vykazvańnia (“Karyda kachańnia” Nahisa Asimy, “Apošniaje tanha ŭ Paryžy” Biernarda Biertałučy) – prykmiety ŭsiaho hetaha ŭ filmie Babienki jość. Ale aŭtar, jak demijurh – usiaho tolki ehaistyčny narcys, raśpieščany ŭłasnaju pychaj i vopleskami.

Siońnia vopleski ścišylisia, pycha nie maje hleby; tolki minułaje nie adpuskaje.

Jano falšyvaje – ale viartajecca iznoŭ i iznoŭ.

Kinaterminy

Kinapadziei

Usie filmy

Kinatvorcy

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Daŭ usim pa hranacie i skazaŭ: «Viedajecie, što rabić». Litoviec, jaki vajavaŭ z Łazoŭskim, napisaŭ praniźlivy ŭspamin pra jaho1

«Daŭ usim pa hranacie i skazaŭ: «Viedajecie, što rabić». Litoviec, jaki vajavaŭ z Łazoŭskim, napisaŭ praniźlivy ŭspamin pra jaho

Usie naviny →
Usie naviny

Na Vieniecyjanskim bijenale vyrašyli sioleta znoŭ adkryć rasijski paviljon. Jeŭrasajuz pahražaje adklikać finansavańnie5

Andrejeva: Kaleśnikavu kupili za «Biełaruśkalij», mianie za źniaćcio sankcyj z bankaŭ. Kali b sankcyj nie było, za što b nas kuplali?32

Małady eks-dyrektar Nacyjanalnaha histaryčnaha muzieja Biełarusi pierajšoŭ u Rasii ź miemaryjała «Katyń» u muziej revalucyi 1905 hoda4

Rasija rychtuje letniaje nastupleńnie. Ci voźmie jana Słaviansk i Kramatorsk?8

Viasnovyja subotniki na bierahach: što ź imi nie tak?

U Nacbanku nazvali try samyja paśpiachovyja machlarskija schiemy ŭ Biełarusi2

U Jehipcie ŭnutry staražytnaj mumii znajšli rukapis Hamiera1

Kaciaryna Andrejeva: Ja była maralna hatovaja za toj strym adsiedzieć dva hady, ale ŭsio pasypałasia, kali inkryminavali zdradu dziaržavie3

Tramp zajaviŭ pra «poŭny kantrol» nad Armuzskim pralivam i raskazaŭ pra chaos u kiraŭnictvie Irana4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Daŭ usim pa hranacie i skazaŭ: «Viedajecie, što rabić». Litoviec, jaki vajavaŭ z Łazoŭskim, napisaŭ praniźlivy ŭspamin pra jaho1

«Daŭ usim pa hranacie i skazaŭ: «Viedajecie, što rabić». Litoviec, jaki vajavaŭ z Łazoŭskim, napisaŭ praniźlivy ŭspamin pra jaho

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić