Hramadstva

Pratasievič i bataljon «Azoŭ»: što viadoma?

Prałukašenkaŭskija kanały pačali publikavać fatahrafii, mierkavana, z telefona Pratasieviča, dzie toj u kamuflažy, sa zbrojaj u rukach i šaŭronam «Azova» na rukavie.

Fota, źlitaje ŭ telehram biełaruskimi orhanami biaśpieki

Vyjaviłasia, što toje ž samaje fota, ale z zabluranym tvaram, užo publikavałasia ŭ internecie — u 2015-m hodzie ananimny bajec «Taktyčnaj hrupy «Biełaruś» raskazvaŭ u intervju «Radyjo Svaboda» pra toje, jak słužyć va Ukrainie. Vychodzić, heta byŭ Pratasievič.

U intervju bajec z pazyŭnym «Kim» raskazvaŭ, što byŭ paranieny pad Šyrokinam: «Padčas źmieny pazicyi na pravym fłanhu pieradavoj linii ŭ pasiołku Šyrokina trapiŭ pad ahoń minamiotnaj batarei praciŭnika, u vyniku čaho atrymaŭ askiepkavaje ranieńnie hrudnoj kletki i kantuziju. […] Tut ja ŭžo praktyčna hod. Ciapier słužu ŭ Maryupali». 

Fota z sajta Radyjo Svaboda za 2015 hod

Imavierna, upieršyniu adkryta infarmacyja pra Ukrainu prahučała ŭ siužecie Juryja Dudzia pra redakcyju «zabaronienaha» telehram-kanała. 

Tam Pratasievič skazaŭ litaralna nastupnaje: «Kali ja viarnuŭsia z vajny va Ukrainie, ja zrazumieŭ prostuju reč: ja jašče raz pajedu z zadavalnieńniem pracavać u vajennyja kanflikty, bo ludziam treba pakazvać rečy, jakich nikoli nie pavinna być». 

Potym baćka Pratasieviča paćviardžaŭ, što syn byŭ u «Azovie». 

«Sprava na syna zavodziłasia jašče ŭ 2014-m hodzie, kali jon byŭ na Danbasie i vajavaŭ na baku ŭkrainskaha vojska», — kazaŭ baćka Ramana. Ale potym źmianiŭ pazicyju i skazaŭ, što jamu nieviadoma ab tym, kab syn vajavaŭ. 

Kolišni kiraŭnik «Azova» Andrej Bilecki paćvierdziŭ, što Pratasievič u ich šerahach byŭ, ale «jaho zbrojaj było piaro».

Praŭda, niezrazumieła, dla jakich ŚMI jon pisaŭ teksty. 

Ale voś što ŭdałosia daviedacca «Našaj Nivie» sa spasyłkaj na bajcoŭ «Azova» taho času.

Ludzi kažuć, što tady, kali Pratasievič da ich dałučyŭsia, na front aby-kaho ŭžo nie adpraŭlali. U bataljona byli dźvie trenirovačnyja bazy, adna ŭ Kijevie, druhaja va Urzufie pad Maryupalem. Kab trapić na front, treba było prajści vučebku i zarekamiendavać siabie.

«Ja pryhadvaju jaho va Urzufie. Byŭ taki chłopiec, małady. Bilecki jamu nie daviaraŭ. Tamu što kali jon pryjechaŭ, pačaŭ z taho, što «a dzie tut inšyja biełarusy? Davajcie znajomicca». Ludzi heta ŭspryniali tak, što jon źbiraje infarmacyju. Tamu davieru asablivaha nie było, i da apieracyj jaho nie pryciahvali. Jon pakruciŭsia ŭ vučebcy, pafotkaŭsia sa zbrojaj na palihonie, i imavierna, zrazumieŭ, što ŭ kalektyŭ nie ŭvaljecca, tamu źjechaŭ. Ci vajavaŭ jon? Dumaju, što kali i vajavaŭ, to nie ŭ składzie «Azova», — raskazaŭ «Našaj Nivie» bajec tych časoŭ. 

Kamientary

Ciapier čytajuć

Ananimy — historyi biełarusaŭ, jakim prychodzicca šyfravacca, bo režym ličyć ich dziejnaść «kryminałam»2

Ananimy — historyi biełarusaŭ, jakim prychodzicca šyfravacca, bo režym ličyć ich dziejnaść «kryminałam»

Usie naviny →
Usie naviny

Pamior Aleś Astraŭcoŭ5

Hałoŭny ideołah raskazaŭ, ci buduć u Biełarusi zabaraniać dzieciam i padletkam karystacca sacsietkami1

Stała viadoma imia biełaruskaha kadebista, jaki kuryravaŭ zavierbavanaha kiraŭnika małdaŭskaj raźviedki. I ich chitry sposab kamunikacyi4

«Łukašenka na minimałkach». «Biełaruski kachanak usiaje Rusi» staŭ kumiram žanočaha tyktoka11

U Minsku zaŭvažyli pieršaha špaka FOTAFAKT

Piatkievič: Davajcie raskazvać, što paśla 30 hadoŭ naradžać składana11

Biełarusbank uvodzić raspaznavańnie pa tvary

«Možna niejak składniej vieršy pisać, spadar Puškin?» Błohier patroliŭ žančynu, jakaja nie zmahła pračytać biełaruski vierš dla 2 kłasa46

Hanna Siałuk zaniałasia rekłamnym biznesam9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ananimy — historyi biełarusaŭ, jakim prychodzicca šyfravacca, bo režym ličyć ich dziejnaść «kryminałam»2

Ananimy — historyi biełarusaŭ, jakim prychodzicca šyfravacca, bo režym ličyć ich dziejnaść «kryminałam»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić