Vajna

Da «žestu dobraj voli» na vostravie Źmiainym rasijan prymusiła «Bahdana» — ułasnaja ŭkrainskaja SAU. Jana moža stać adnoj z najlepšych u śviecie

Natchnialnaja pieramoha ŭ bitvie za vostraŭ Źmiainy była atrymanaja ŭ mnohim dziakujučy prymianieńniu ŭkrainskim bokam samachodnaj artyleryjskaj ustanoŭki (SAU) «Bahdana» ŭłasnaj vytvorčaści. U toj čas jana isnavała ŭ adzinym ekziemplary i stralała nataŭskimi snaradami kalibru 155 mm. Kab dabivać da Źmiainaha, ukrainskija artylerysty štonočy vyvozili haŭbicy ŭ mora na pantonach, a na dzień chavali ŭ płaŭniach Dunaja, piša «Ukrainskaja praŭda».

«Bahdana» na pazicyi ŭ Dunajskich płaŭniach pracuje pa Źmiainym

Raspracoŭščyk SAU «Bahdana» — Kramatorski zavod ciažkaha stankabudavańnia, a pačali ŭstanoŭku rabić za časami Piatra Parašenki. U Kramatorsku rabilisia ŭsie klučavyja vuzły, u tym liku stvoł najnoŭšaj haŭbicy. Usiaho ž u stvareńni SAU zadziejničali kala 10 abaronnych pradpryjemstvaŭ.

U lutym 2022-ha «Bahdana» znachodziłasia na zavodzie ŭ Kramatorsku, ale adrazu paśla pačatku vajny jaje razabrali na detali i ŭ takim vyhladzie pieravieźli ŭ Žytomir. Tam ustanoŭku sabrali nanova i praciahnuli vyprabavańni.

Pieršaje bajavoje vyprabavańnie «Bahdany» prajšło pad Kryvym Roham. Kamanda zdoleła adtačyć pracu nastolki, što vypuščanyja snarady traplali pa niekalki razoŭ u adnu i tuju ž kropku z adlehłaści ŭ dziasiatki kiłamietraŭ.

U bajach pad Kryvym Roham kamanda «Bahdany» adtočvała zładžanaść

Nieŭzabavie ŭźnikła ideja vykarystać SAU u zmahańni za vostraŭ Źmiainy, jaki rasijanie pieratvaryli ŭ, zdavałasia b, nieprystupnuju krepaść dziakujučy niekalkim zienitnym kompleksam i mahutnamu radaru. Usie sproby ŭkrainskich vajskoŭcaŭ niešta źmianić nie davali značnych vynikaŭ, a tolki pavialičvali straty žyvoj siły i techniki.

Ale na pačatku leta ŭkrainskaje kamandavańnie vyrašyła pasprabavać vykarystać u bitvie za vostraŭ jak tolki što atrymanyja francuzskija samachodnyja artyleryjskija ŭstanoŭki «Cezar», tak i svaju «Bahdanu».

Raźlik byŭ na toje, što snarady z hetych ustanovak zmohuć pralacieć 40 km, jakija adździalajuć vostraŭ ad bieraha, a rasijskija srodki supraćpavietranaj abarony nie zdolejuć ich źbić.

Paśla atrymańnia zhody ad apieratyŭnaha kamandavańnia «Poŭdzień» kamanda «Bahdany» była pierakinutaja ŭ Viłkava — horad na krajnim poŭdni Adeskaj vobłaści. Mienavita ad jaho była samaja karotkaja adlehłaść da Źmiainaha.

Praŭda, zadaču ŭskładniali pryrodnyja ŭmovy. Kab vyvieści artyleryjskija ŭstanoŭki na bierah mora praz pojmu Dunaja, vykarystali pantony, a dla prakładki šlachu, kapańnia pryčałaŭ dla pantonaŭ — pakinuty źbiehłymi prarasijskimi kantrabandystami vodny kran. Pieramiaščeńnie zaniało niekalki dzion. 

Dla taho, kab zabłytać rasijskija łakatary, jakija reahujuć na žaleza, uzdoŭž usiaho bieraha na drevach raźviesili roznyja mietaličnyja pradmiety. 

19 vieraśnia «Bahdana» i «Cezar» vyjšli na bajavyja pazicyi, adnak pieršyja streły vyjavili typovyja artyleryjskija prablemy. Paśla troch snaradaŭ u «Bahdany» zhareli ŭščylnialnyja kolcy ŭ stvale, a ŭ «Cezara» paśla 20 strełaŭ paciakła aliva. Daviałosia ich terminova advodzić i ramantavać. 

Paśla viartańnia na pazicyi ŭźnikli prablemy z karektavańniem strełaŭ. Drony, jakimi karystałasia kamanda SAU, nie mahli vyjści daloka ŭ mora, bo ich sihnał hłušyŭsia. U toj ža čas bieśpiłotnik «Bajraktar», źviestki ź jakoha pastupali ŭ štab AK «Poŭdzień», moh patrapić u zonu paražeńnia rasijskaj supraćpavietranaj abarony.

Paśla niaŭdałych sprobaŭ karektavańnia ź dźviuch pazicyj (štaba i kamandy), kamanda nastajała na ździajśnieńni jaho samastojna i praz paru dzion dabiłasia dakładnaści plus-minus 20 mietraŭ. 

Apieracyja praciahvałasia z 21 pa 30 červienia. Akramia «Bahdany» i «Cezara», u joj vykarystoŭvali ŭstanoŭku «Urahan». A kali była źniščanaja supraćpavietranaja abarona voraha, to da ich dałučałasia ŭkrainskaja reaktyŭnaja sistema załpavaha ahniu «Viarba».

U apošni dzień, 30 červienia, «Bahdana» stralała amal bieź pierapynku. Było vypuščana 46 snaradaŭ. Čatyry snarady vypuścili ŭžo tady, kali vorah palacieŭ vyvodzić reštki svajho harnizonu.

Ministr abarony Ukrainy Alaksiej Reźnikaŭ za rulom «Bahdany»

Paśla vyzvaleńnia vostrava «Bahdanu» i jaje francuzskaha brata «Cezara» adpravili na ramont.

Na dumku śpiecyjalistaŭ, paśla ŭdaskanaleńnia hetaja ŭstanoŭka stanie adnoj z najlepšych u śviecie, bo jaje stvoł zdolny vytrymlivać pastajannuju stralbu zaradami pa 6 snaradaŭ.

Na pačatku 2023 hoda ministr abarony Alaksiej Reźnikaŭ paviedamiŭ, što jašče ŭviesnu 2022-ha była prafinansavanaja sieryjnaja vytvorčaść hetych ustanovak.

Kamientary

Były vykładčyk Iniaza pierajšoŭ na biełaruskuju ŭ emihracyi. Jon razvažaje pra los univiersiteta, biełarusaŭ za miažoj i adroźnieńnie nas ad palakaŭ4

Były vykładčyk Iniaza pierajšoŭ na biełaruskuju ŭ emihracyi. Jon razvažaje pra los univiersiteta, biełarusaŭ za miažoj i adroźnieńnie nas ad palakaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Samalot premjera Armienii ŭpieršyniu vykarystaŭ pavietranuju prastoru Azierbajdžana

Fiestyval Graj: śviata biełaruskaj muzyki i pieražyvańni polskaj palicyi10

U nastupnym hodzie Dzień biełaruskaha piśmienstva praviaduć u Kaściukovičach2

Tramp dapuściŭ, što zaprosić Pucina na samit G20 u Majami12

Milicyja rassyłaje samakatčykam esemeski ab parušeńni imi praviłaŭ darožnaha ruchu7

Kitajskaje telebačańnie prymusiła Reuters vydalić videa, na jakim Pucin ź Si Czińpinam razvažajuć pra nieŭmiručaść4

Biełaruski turyst źnik na Elbrusie1

Zvolnili načalnicu miedčaści kałonii Babrujska — jaje abvinavačvaŭ błohier Jermašuk7

Pad Minskam stvaryli Park ledavikovaha pieryjadu

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Były vykładčyk Iniaza pierajšoŭ na biełaruskuju ŭ emihracyi. Jon razvažaje pra los univiersiteta, biełarusaŭ za miažoj i adroźnieńnie nas ad palakaŭ4

Były vykładčyk Iniaza pierajšoŭ na biełaruskuju ŭ emihracyi. Jon razvažaje pra los univiersiteta, biełarusaŭ za miažoj i adroźnieńnie nas ad palakaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić