Hramadstva1111

Ułady ŭpieršyniu paćvierdzili, što źniščajuć vydańni, jakija abviaščajuć ekstremisckimi

1 červienia stała viadoma, jak žycharu Kobryna dali 10 sutak aryštu za «raspaŭsiudžvańnie ekstremizmu» — knihi Uładzimira Arłova «Ajčyna: malaŭničaja historyja. Ad Rahniedy da Kaściuški», jakaja stajała ŭ jaho doma ŭ šafie. Siarhiej Navumčyk źviarnuŭ uvahu — dziaržava ŭpieršyniu aficyjna paćvierdziła, što źniščaje takija knihi.

U banku sudovych rašeńniaŭ, ź jakoha i staŭ viadomy hety fakt, utrymlivajecca taksama takaja infarmacyja: «Taksama sud pryznaje biespadstaŭnymi dovady A. pra toje tym, što kniha <…> nie zjaŭlajecca ekstremisckaj infarmacyjnaj pradukcyjaj, pakolki rašeńniem suda Centralnaha rajona h. Minska ad 18 kastryčnika 2022 hoda jana nie ŭklučana ŭ respublikanski śpis ekstremisckich materyjałaŭ, a ŭklučana druhoje jaje vydańnie, jakoje moža nie adpaviadać pieršamu vydańniu, kanfiskavanamu ŭ jaho pa miescy žycharstva.

Hety dovad abviarhajecca źviestkami vydaviectva NPK T., pakolki na vykanańnie rašeńnia suda Centralnaha rajona h. Minska ad 18 kastryčnika 2022 hoda było źniščana jak druhoje, tak i pieršaje jaje vydańnie».

«Takim čynam, upieršyniu ŭ najnoŭšaj historyi Biełarusi aficyjna (sud zajaviŭ — kudy ŭžo bolš aficyjna) pryznana, što režym źniščaje biełaruskija knihi. Niejkim asablivym sakretam heta nie było: źviestki pra źniščeńnie knih dachodzili to z adnoj, to z druhoj, to z treciaj vobłaści krainy. Infarmacyi chapała, kab zrazumieć: źniščeńnie maje masavy charaktar», — zaŭvažyŭ Navumčyk.

Jon dadaje, što raniej voś hetak, naŭprost aficyjna, heta nie pryznavałasia — «mahčyma, nie žadali anałohii z praktykaj Hiebielsa, z časami nacysckaj Niamieččyny, kali spalvali niaŭhodnyja knihi — u tym liku Brechta, Hašeka, Horkaha, Ilfa i Piatrova, Džeka Łondana, Tomasa Mana, Remarka, Fiejchtvanhiera, Cheminhueja, Ćviejha, Erenburha».

Navumčyk taksama nahadvaje Hienrycha Hiejne, słovy jakoha vysiečanyja na bierlinskaj płoščy Babielpłac, dzie ŭ 1933 palili knihi: «Tam, dzie spalvajuć knihi, paźniej spalvajuć i ludziej».

Kamientary11

  • 02.06.2024
    Adolf Ałoizovič v vostorhie ! Jaho sprava živie ŭ Biełarusi .
  • Tak
    02.06.2024
    Nu viadoma, kudy biez anałohii z nacystami. Pra toje, jak "rodnyja" kamunisty saviety ŭ 1930-ja hady palili knihi ani słova. A paźniej ździŭleńnie čamu ŭ Biełarusi takaja situacyja.
  • Nu dyk
    02.06.2024
    Silnaja ułasť

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Zabojca ź Minska padpisaŭ kantrakt prosta ŭ rasijskaj kałonii. Pavajavać da pałonu atrymałasia dva dni2

Što tannaja nafta pryniasie Biełarusi?6

20‑hadovy minčuk advažna i pierpiendykularna vyjechaŭ pierad tramvajem4

Homielskaha pradprymalnika pryznali darmajedam, kali jon kvartał spracavaŭ biez prybytku6

«Ja paprasiła svaju siastru razdrukavać fotazdymki z majho akaŭnta i prysłać mnie ŭ kałoniju». Łarysa Ščyrakova raskazvaje pra fotasiesii ŭ etnastyli1

U Biełarusi zapracavaŭ miedpartał. Zaraz źviestki svajoj miedycynskaj karty možna prahladać anłajn7

Śpiłbierh vypuskaje «Dzień vykryćcia» — novy film pra inšapłanietnikaŭ4

Jak u Amierycy. U Babrujsku handlovy centr adčyniali z pompaj, pierarazańniem čyrvonaj stužki i šturmam dźviarej7

U Vieniesuele ŭ vyniku ziemlatrusu — bolš za 200 zahinułych, tysiačy ludziej ličacca źnikłymi bieź viestak1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić