Zdaroŭje11

Fizičnyja praktykavańni dapamahajuć adnavić niervovyja kletki. Voś jak heta ŭdałosia dakazać

Adkryćcio moža dapamahčy znajści novyja mietady lekavańnia pacyjentaŭ, jakija stracili ruchomaść.

Daŭno viadoma, što fizičnyja praktykavańni prynosiać vialikuju karyść ciełu, umacoŭvajučy myšcy, spryjajučy zdaroŭju kaściej, sasudaŭ i imunnaj sistemy. Novaje daśledavańnie pakazała, što jany taksama stanoŭča ŭpłyvajuć na zdaroŭje niejronaŭ, palapšajučy ich stan na kletkavym uzroŭni.

Navukoŭcy z Masačusieckaha technałahičnaha ŭniviersiteta raskazali ab svaim adkryćci, vyniki jakoha apublikavany ŭ časopisie Advanced Healthcare Materials.

Raniej, u 2023 hodzie, vučonyja paviedamili, što mohuć adnavić ruchomaść u myšej, jakija pieranieśli traŭmatyčnaje paškodžańnie myšcaŭ, šlacham impłantacyi myšačnaj tkanki ŭ miesca paškodžańnia i nastupnaj jaje stymulacyi śviatłom, kab vyklikać skaračeńnie. Treniravany takim čynam transpłantat dapamoh myšam adnavić ruchalnuju funkcyju, dasiahnuŭšy ŭzroŭniu aktyŭnaści, paraŭnalnaha z uzroŭniem aktyŭnaści zdarovych myšej.

Kali daśledčyki praanalizavali sam transpłantat, vyśvietliłasia, što rehularnyja skaračeńni, padobnyja da fizičnych praktykavańniaŭ, stymulavali myšcu vypracoŭvać peŭnyja bijachimičnyja sihnały — mijakiny, jakija, jak viadoma, spryjajuć rostu niervaŭ i kryvianosnych sasudaŭ.

U svaim novym daśledavańni kamanda mieła namier vyśvietlić, ci akazvajuć fizičnyja praktykavańni jakoje-niebudź pramoje ŭździejańnie na rost niervovych kletak, zasiarodziŭšy ŭvahu vyklučna na myšačnaj i niervovaj tkankach.

Ekśpierymient navukoŭcy pačali z vyroščvańnia asobnych kletak myšačnaj tkanki myšej. Hetyja kletki ŭtvarali doŭhija vałokny, jakija zatym spałučalisia pamiž saboju, abjadnoŭvajučysia ŭ nievialiki płast myšačnaj tkanki, pamier jakoj byŭ prykładna roŭny dyjamietru maniety.

Paśla hetaha daśledčyki hienietyčna źmianili hetuju tkanku, kab jana mahła skaračacca ŭ adkaz na śviatło. Šmatkroć uklučajučy i vyklučajučy śviatło, jany prymušali myšačnuju tkanku skaračacca, što imitavała praces fizičnaj aktyŭnaści.

Zatym navukoŭcy sabrali vadkaść ź mijakinami, jakija vyłučalisia padčas «treniroŭki», i dadali jaje da niervovych kletak, vyraščanych sa stvałavych kletak myšej.

Paśla taho, jak niejrony padvierhlisia ŭździejańniu sumiesi mijakinaŭ, jany pačali raści ŭ čatyry razy chutčej, čym niejrony, jakija nie atrymali bijachimičny rastvor.

Zatym hrupa zadałasia pytańniem, ci mohuć čysta fizičnyja praktykavańni bieź bijachimičnych sihnałaŭ mieć anałahičny efiekt.

Kab na jaho adkazać, vučonyja vyraścili matornyja niejrony na śpiecyjalnym hieli, u jaki ŭbudavali maleńkija mahnity. Z dapamohaj vonkavaha mahnita jany prymušali hielevy dyvanok i niejrony na im ruchacca ŭzad i napierad, imitujučy raściažeńnie, jak pry praktykavańniach.

Daśledčyki «treniravali» niejrony takim sposabam pa 30 chvilin u dzień. Vyniki akazalisia niečakanymi: niejrony, jakija padviarhalisia miechaničnamu raściažeńniu, raśli hetak ža aktyŭna, jak niejrony, jakija byli stymulavanyja mijakinami.

Takim čynam, adkryćcio navukoŭcaŭ prademanstravała, što stymulavańnie rostu niervovych kletak moža adbyvacca nie tolki dziakujučy bijachimičnym sihnałam, ale i dziakujučy prostym fizičnym praktykavańniam.

U dalejšym aŭtary płanujuć vyvučyć, jak možna vykarystoŭvać metavuju stymulacyju myšcaŭ dla rostu i lačeńnia paškodžanych niervaŭ, a taksama adnaŭleńnia ruchomaści ŭ ludziej ź niejradehienieratyŭnymi zachvorvańniami.

Kamientary1

  • Lina
    25.11.2024
    I've always known it!

Ciapier čytajuć

Minsk, Varšava, Vilnia — paraŭnoŭvajem, dzie praściej kupić kvateru čałavieku ź siaredniaj zarpłataj

Minsk, Varšava, Vilnia — paraŭnoŭvajem, dzie praściej kupić kvateru čałavieku ź siaredniaj zarpłataj

Usie naviny →
Usie naviny

Fiermieru i muzykantu ź Minska dali try hady kałonii za toje, što pisaŭ u Hajun1

Ataka Rasii na Kijeŭ: znoŭ źnikli ciapło i vada2

Ukrainskaha biełaha tyhra evakujujuć ad vajny ŭ Vialikabrytaniju. Zaraz jon čakaje pieranosku adpaviednaha pamieru

Ci škodna adkładać budzilnik?

U Hrecyi prapanujuć pieranakiravać reki dla zabieśpiačeńnia Afin vadoj

Tramp zajaviŭ, što ŭ Afhanistanie sajuźniki pa NATA adsiedžvalisia ŭ tyle. Vieterany ŭ Jeŭropie strašenna aburanyja16

Pavyšajuć taryfy na žyllova-kamunalnyja pasłuhi

Źjaviłasia VIDEA, jak francuzskija vajskoŭcy biaruć na abardaž tankier rasijskaha cieniavoha fłotu1

Apytańnie: bolš za pałovu jeŭrapiejcaŭ ličać Trampa «voraham Jeŭropy»23

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Minsk, Varšava, Vilnia — paraŭnoŭvajem, dzie praściej kupić kvateru čałavieku ź siaredniaj zarpłataj

Minsk, Varšava, Vilnia — paraŭnoŭvajem, dzie praściej kupić kvateru čałavieku ź siaredniaj zarpłataj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić