U San-Francyska žyvie kot, jakoha zavuć Biełaruś. Prytym haspadynia jaho — zvyčajnaja amierykanka
Vydańnie «Mocnyja naviny» pahutaryła z haspadyniaj cikavaha šeraha kocika z kasymi vočkami i niezvyčajnaj mianuškaj. Rejčał raskazała, adkul u amierykanskaha kata takoje imia i jak Biełaruś staŭ papularny ŭ instahramie.

U kata Biełarusia amal 400 tysiač padpisčykaŭ u instahramie i 48 tysiač u fejsbuku. U jaho navat jość svoj sajt ź mierčam: tam možna kupić cišotki, pazły, karciny i inšuju suvienirku z vyjavaj kocika. Na sajcie napisana, što 100% srodkaŭ iduć na padtrymku prytułka, adkul uziali Biełarusia i žyvioł, jakim treba dapamoha.

Rejčał raskazała biełaruskim žurnalistam, što jana niekalki hadoŭ dumała pra toje, kab zavieści kata, i padpisałasia na roznyja akaŭnty prytułkaŭ u instahramie.
«Raniej u mianie byŭ sabaka, ale ja dumała, što z katami mienš kłopataŭ i im nie budzie tak sumna, kali mnie daviadziecca padoŭhu pracavać abo padarožničać. Adnojčy, kali ja jechała na pracu ŭ aŭtobusie, to ŭbačyła ŭ svajoj stužcy fatahrafiju prytułku, dzie žyŭ Biełaruś, i prosta nie zmahła adarvać pozirk ad jaho miłych kasavokich vačej i sałodkaj pysy. Ja adpraviła fatahrafiju svajoj siastry i mamie i napisała: «Kali ja zaviadu kata, to heta budzie mienavita hety». Jany adrazu ž adkazali, što ja abaviazkova pavinna jaho ŭziać», — dzielicca ŭspaminami žančyna.

Rejčał navat pieraniesła svaje pracoŭnyja sustrečy, kab naviedać kocika ŭ prytułku ŭ toj ža dzień. Vyśvietliłasia, što fatahrafija kasavokaha puchnacika zavirusiłasia i vielmi šmat ludziej źviarnułasia ŭ prytułak, kab uziać jaho da siabie. Supracoŭniki skazali žančynie, što vyznačać budučaha haspadara kata pryjdziecca praz łatareju.
«Paźniej u toj ža dzień mnie patelefanavali i skazali, što ja vyjhrała ŭ łatarei. Ja nie ŭpeŭnienaja, była heta sapraŭdnaja łatareja abo jany prosta vybrali mianie, ale ja zajechała za im u toj ža viečar!» — raskazvaje Rejčał.
Novaśpiečanaj haspadyni pakazali kupu fan-arta, što dasłali roznyja ludzi anłajn, jakim spadabaŭsia Biełaruś. Da žančyny źviarnuŭsia miascovy reparcior, jaki chacieŭ uziać intervju. Takaja vialikaja cikavaść i varušniak vakoł hadavanca prymusili Rejčał zadumacca pra stvareńnie asobnaha akaŭnta dla kata ŭ instahramie. Jak jana sama pryznałasia, nikoli nie dumała, što budzie heta rabić, a Biełaruś stanie takim papularnym.


«Na samaj spravie heta adbyłosia tolki tamu, što ludzi z prytułku byli ŭ zachapleńni ad kata, ad taho, što jaho zabrali, i chacieli sačyć za jaho historyjaj i hladzieć, jak u jaho spravy ŭ novym domie», — tłumačyć amierykanka.
Dziakujučy katu-błohieru, Rejčał paznajomiłasia i ź inšymi ŭłaśnikami viadomych kacinych staronak. Jany stali supracoŭničać. Mnohija ludzi dasyłali im fan-arty i prapanoŭvali dasłać pa pošcie malunki i pradukty. Tak usio pačynałasia ŭ pieršyja dni.


Viadoma, biełarusy nie mahli nie zapytacca, jak ža źjaviłasia takaja mianuška — Biełaruś. Akazałasia, što imia katu dali ŭ prytułku, ale chto mienavita i čamu, nichto tak i nie ŭzhadaŭ dakładna.
«Ja lublu hetaje imia. Heta ŭnikalna, i jon unikalny, i heta jamu pasuje», — kaža žančyna.
U jaje jość teoryja, jak nazva krainy stała mianuškaj dla kocika. Jon krychu padobny da parody ruskaja błakitnaja, ale pry hetym unikalny i niepadobny na inšych. Mienavita tamu — Biełaruś.
«Mnie zaŭsiody padabałasia, kali ludzi ź Biełarusi źviartalisia da mianie i dzialilisia svaimi historyjami i tym, jak im padabajecca jon i jaho imia. Ja dumaju, heta zabaŭna, što kali vy pašukajecie Belarus u instahramie, to znojdziecie majho kata! Ja rada čuć, što jon prynosić radaść i luboŭ u Biełaruś!» — padsumoŭvaje Rejčał.
I heta praŭda. Pahadziciesia, hety šery šykoŭny puchnacik sapraŭdy fajny, kab «pradstaŭlać» našuju krainu!
Dziaŭčyna pakazała katoŭ, jakija žyvuć la chrama na Hrodzienščynie
U Finlandyi kot Maŭry vyratavaŭ svajho haspadara ad śmiarotnaj niebiaśpieki
«Kot Kieša prachodziŭ surazmoŭje z haspadarami kvatery». Biełarusy raspaviali pra svoj kranalny dośvied emihracyi razam z žyviołami
U Taronta stali papularnyja kacinyja tury
Čamu katy i koški tak lohka prałaziać u vuzkija ščyliny? I nie tolki
Kamientary