Śviet22

«Śviet źmianiŭsia». U Aŭstryi, jakaja 70 hadoŭ zachoŭvała niejtralitet, zadumalisia pra ŭstupleńnie ŭ NATA

Pra adkrytaść da dyskusii pa hetym pytańni «na fonie niestabilnaści ŭ śviecie» zajaviła ministr zamiežnych spraŭ Aŭstryi.

Ministr zamiežnych spraŭ Aŭstryi Bieata Majnl-Rajzinhier na pres-kanfierencyi. Fota: Katharina Kausche/picture alliance via Getty Images

«Adno vidavočna: sam pa sabie niejtralitet nas nie abaraniaje. Toje, što moža abaranić Aŭstryju na fonie ŭsio bolš niestabilnaj biaśpiekovaj situacyi ŭ śviecie i ŭsio bolš ahresiŭnaj Rasii, — heta inviestycyi ŭ našu ŭłasnuju abaranazdolnaść, a taksama ŭ partniorskija adnosiny», — skazała kiraŭnica MZS Aŭstryi Bieata Majnl-Rajzinhier u intervju Die Welt, adkazvajučy na pytańnie, ci padtrymlivaje jana ideju dałučeńnia krainy da NATA.

Jana dadała, što «vielmi adkryta da praviadzieńnia hramadskaj dyskusii ab budučyni Aŭstryi ŭ śfiery biaśpieki i abarony».

Adnak, pavodle jaje słoŭ, na siońniašni momant ni ŭ parłamiencie, ni siarod nasielnictva niama bolšaści, jakaja padtrymlivaje dałučeńnie da aljansu.

«Ja nie kažu, što chaču z łunajučymi ściahami ŭstupać u NATA. Ale my nie možam prosta siadzieć skłaŭšy ruki i dumać: kali my nikomu nie zrobim škody, to i nam jaje nichto nie zrobić. Heta było b naiŭna. Śviet źmianiŭsia.

Ale ja chaču asabliva padkreślić: u nas užo jość partnior u asobie ES, jaki ŭ vypadku nieabchodnaści nas abaronić. Adnačasova my ŭnosim istotny ŭkład u jeŭrapiejskuju biaśpieku. Našy vajskoŭcy ŭdzielničajuć u mnohich miratvorčych misijach ES, i my robim usio, kab finansava, vajennym čynam i palityčna padtrymlivać ahulnuju jeŭrapiejskuju palityku ŭ halinie biaśpieki i abarony. U hetym sensie niejtralitet Aŭstryi z času dałučeńnia da ES u 1995 hodzie ŭžo značna źmianiŭsia».

U 1955 hodzie Aŭstryja była pryznana suvierennaj i niezaležnaj dziaržavaj, i ŭ toj ža hod parłamient pryniaŭ zakon, jaki abviaščaŭ viečny niejtralitet i admovu ad udziełu ŭ lubych vajennych sajuzach.

Kamientary2

  • Wienischen Beobachter
    27.07.2025
    Uličvajučy, kolki ŭ Aŭstryi łajalnych maskovii, a to i ahientury ŭ budź-jakoj istotnaj dziaržaŭnaj ustanovie, navat nie viedaješ, ci dobraja heta navina.
    I pierš čym vieraščać pra 'znoŭ ahientura', 'sindrom Paźniaka' jetc. - vašaj uvazie kiejs eks-ministarki zamiežnych spraŭ Aŭstryi, a taksama šmatlikija raśśledavańni Billingcat dy inšych žurnalisckich struktur.
  • Nina
    27.07.2025
    Wienischen Beobachter , mahu dadać, što mnie davodziłasia nie raz raspaviadać ab jeŭrapiejskaj historyi aŭstryjskaj radni, tam roznyja ludzi, z roznaj adukacyjaj. Mnohija robiać vialikija vočy i staviacca ź niedavieram. Maŭlaŭ, Rasija nikoli ni na kaho nie napadała. Daryła knihi Suvorava, Enn Eppłbaŭm, Ketryn Bertan, Viktara Astafjeva, Bykava ŭ niamieckim pierakładzie. Dy i moj suženiec časam davodzić mianie , choć viedaje dosyć i historyju Biełarusi i zhadanych aŭtaraŭ čytaŭ. I historyja majoj biełaruskaj radni vielmi krasamoŭnaja. U mianie takoje ŭražańnie, što jeŭrapiejcy nie viedajuć ci nie chočuć viedać historyju. Lepš dumać pra pryjemnyja žyćciovyja rečy. A kolki nieruchomaści nabyta rasiejcami ŭ Aŭstryi . Karaciej, "zialonych čałaviečkaŭ" tut dastatkova. I tak pa ŭsioj Jeŭropie. Opiernybalet.

Ciapier čytajuć

Kaleśnikava: «Mianie šakuje maštab nianaviści i ahresii». Maryja patłumačyła, što dla jaje značyć viartańnie da narmalnaści39

Kaleśnikava: «Mianie šakuje maštab nianaviści i ahresii». Maryja patłumačyła, što dla jaje značyć viartańnie da narmalnaści

Usie naviny →
Usie naviny

Viktar Babaryka adkazaŭ na zavočnyja pytańni Mikity Miełkaziorava28

Papularny dastaŭščyk picy biez papiaredžańnia braŭ hrošy nie tolki za picu, ale i za zvanok

Mierc: Jeŭropa pavinna navučycca havaryć movaj siły8

Kleck zastaŭsia biez vady. Nie vytrymali 50‑hadovyja truby 3

U kazinaj fiermy ŭ Buda-Kašaloŭskim rajonie ŭźnikli vialikija prablemy. Sotni žyvioł mohuć zahinuć11

Na źmienu cykłonu «Leoni» pryjdzie antycykłon «Daniel»3

Tramp paprasiŭ Pucina na tydzień spynić abstreły ŭkrainskich haradoŭ7

«Za dzień atrymlivaju ad 200 da 1 200 BYN». Pra svaju pracu raskazaŭ pramysłovy alpinist3

U Minsku adkryŭsia jašče adzin «Mandaryn»

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kaleśnikava: «Mianie šakuje maštab nianaviści i ahresii». Maryja patłumačyła, što dla jaje značyć viartańnie da narmalnaści39

Kaleśnikava: «Mianie šakuje maštab nianaviści i ahresii». Maryja patłumačyła, što dla jaje značyć viartańnie da narmalnaści

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić