Historyja22

Vučonyja vyśvietlili, kali adbyŭsia pieršy pacałunak na Ziamli

Heta robiać ludzi, małpy i navat biełyja miadźviedzi. Ciapier daśledčyki rekanstrujavali evalucyjnaje pachodžańnie pacałunkaŭ, piša Bi-bi-si.

Hieorhijas Franhulis całuje pieršuju rakietku śvietu Arynu Sabalenku. Fota: Sarah Stier / Getty Images 

Ichniaje daśledavańnie śviedčyć, što pacałunki ŭ vusny źjavilisia bolš za 21 miljon hod tamu. Upieršyniu heta zrabiŭ ahulny prodak ludziej i inšych vialikich małpaŭ.

Vučonyja pryjšli da vysnovy, što nieandertalcy taksama mahli całavacca, i što niekatoryja nieandertalcy całavalisia ź ludźmi.

Navukoŭcy vyvučajuć pacałunki, tamu što jany ŭjaŭlajuć peŭnuju evalucyjnuju zahadku. Pacałunak nie maje vidavočnych pieravah dla vyžyvańnia ci repraduktyŭnaj funkcyi.

I ŭsio ž pacałunki isnujuć nie tolki va mnohich čałaviečych supolnaściach, ale i va ŭsim žyviolnym śviecie. Znajšoŭšy dokazy taho, što inšyja žyvioły taksama całujucca, vučonyja zmahli pabudavać «evalucyjnaje hienieałahičnaje dreva» i vyznačyć, kali adbyŭsia pieršy pacałunak.

Kab pierakanacca, što jany paraŭnoŭvajuć adnolkavyja pavodziny ŭ roznych vidaŭ, daśledčykam daviałosia dać vielmi dakładnaje — i nie nadta ramantyčnaje — vyznačeńnie pacałunku.

U svaim daśledavańni, apublikavanym u časopisie «Evalucyja i pavodziny čałavieka», jany vyznačyli pacałunak jak nieabraziŭny, metavy aralny kantakt «z peŭnym rucham vusnaŭ abo rotavaha aparata i bieź pieradačy ježy». «Całujucca ludzi, šympanze i banoba», — patłumačyła viadučaja daśledčyca doktar Matylda Brindł, evalucyjny bijołah z Oksfardskaha ŭniviersiteta.

Z hetaha jana zrabiła vysnovu, što «całavacca pačaŭ, vierahodna, ich ahulny prodak».

«My ličym, što pacałunak, vidać, evalucyjanavaŭ kala 21,5 miljona hadoŭ tamu ŭ vialikich małpaŭ». Choć heta daśledavańnie dakładna vyznačyła, kali evalucyjanavali pacałunki, jano nie zmahło adkazać na pytańnie, čamu jany naohuł źjavilisia.

Adnak navuka ŭžo maje niekalki teoryj. Adna ź ich źviazvaje hetyja pavodziny z zalacańniami ŭ našych prodkaŭ-małpaŭ. Pacałunak taksama moža być sposabam acanić zdaroŭje i navat sumiaščalnaść partniora.

Doktar Bryndł spadziajecca, što daśledavańnie prakładzie šlach da bolš dakładnaha adkazu na hetaje pytańnie.

«My chacieli zrazumieć, što hetyja pavodziny pryjšli da nas ad našych prodkaŭ-małpaŭ», — skazała jana.

«Heta vielmi važnaje daśledavańnie, choć kamuści moža padacca, što vyvučać pacałunki — niesurjozna», — dadała jana.

Kamientary2

  • Žvir
    22.11.2025
    Bačycie, čym navuka zajmajecca ? A Pravadyr raśpiakaje svaju Akademiju navuk...
  • Sierhiej.
    22.11.2025
    Obieźjany- hominidy-avstrałopitieki priedki atieistov.

Ciapier čytajuć

Uitkaf i Kušnier acanili sustreču ŭ Kijevie. Zialenski padaryŭ im futbołki z nadpisam «Kijivśkij riežim»5

Uitkaf i Kušnier acanili sustreču ŭ Kijevie. Zialenski padaryŭ im futbołki z nadpisam «Kijivśkij riežim»

Usie naviny →
Usie naviny

U Miadziele mužčyna pastaviŭ na parkoŭku zamiest mašyny taburetku4

Prezident Sierbii Vučyč zamiest poŭnaj adstaŭki źbirajecca pierasieści ŭ kresła premjera2

Kancern Volkswagen skarocić 50 tysiač pracoŭnych miescaŭ6

U Hrodnie sioleta nabrali dva biełaruskamoŭnyja kłasy dla 16‑ci dziaciej17

U Kaściukovičach adkryli skulpturu «Aleś i Alesia» FOTAFAKT9

Źjezd Sajuza palakaŭ u Biełarusi adkłali. Ale Pačobut usio adno pajedzie ŭ Hrodna19

U Hrecyi padčas avijašou raźbiŭsia i zahareŭsia samalot-źniščalnik

U biełaruskich škołach źmianili prahramu pa fizkultury13

Stali viadomyja pieramožcy sioletniaj Nacyjanalnaj litaraturnaj premii. Nie abyšli i Ihara Marzaluka12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Uitkaf i Kušnier acanili sustreču ŭ Kijevie. Zialenski padaryŭ im futbołki z nadpisam «Kijivśkij riežim»5

Uitkaf i Kušnier acanili sustreču ŭ Kijevie. Zialenski padaryŭ im futbołki z nadpisam «Kijivśkij riežim»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić