Boršč ź miodam i kava z parfumaj. U Biełarusi adkryli staravierskuju kaviarniu
Za 15 kiłamietraŭ ad Homiela ŭ horadzie Vietka źjaviłasia kaviarnia ź niezvyčajnaj kancepcyjaj. Sama Vietka histaryčna ličycca centram staravierstva ŭ Biełarusi, tamu i ŭ novaj ustanovie hatujuć pa asablivych staradaŭnich receptach, piša Onliner.by.

Naprykład, u hatavańni aktyŭna vykarystoŭvajuć suchuju parfumu — śpiecyjalnuju dabaŭku, jakaja nadaje stravam dadatkovy jarki vodar. Pryncyp stvareńnia kulinarnych duchoŭ padobny da pracy parfumiera. Ich dadajuć i ŭ kavu, i ŭ pierniki.


Darečy, miascovyja pierniki — heta sapraŭdny honar kaviarni. Tut adradžajuć šmatviekavuju tradycyju ich hatavańnia. Śpiecyjalna dla hetaha zrabili kopiju ź vietkaŭskich piernikavych došak 1907 hoda, jakija zachoŭvalisia ŭ adnym z muziejaŭ Sankt-Pieciarburha. U samoj prastory ŭžo ładziać majstar-kłasy pa pryhatavańni tych samych piernikaŭ pa staravierskim recepcie.
— Apošnim časam našu miascovaść pačali nazyvać Vietkaŭski Pravans abo Homielski Pravans. Usio tamu, što pablizu jość vialikija pali łavandy. My taksama vykarystoŭvajem heta ŭ svaich stravach. Hatujem piečanyja jabłyki z parfumaj i i łavandavym siropam. Usio miascovaje, — raskazaŭ u razmovie z žurnalistam Onliner stvaralnik prastory «Art-Vietka» Piatro.

Jašče adna strava, jakuju možna pasprabavać tut, — staravierski čyrvony boršč sa smažanym miodam.
Akramia kavy ŭ kaviarni padajuć i tradycyjnuju paleskuju travianuju harbatu.
— Heta kłasičny nabor: čabor, miata, dušyca, šypšyna, jabłyčki i abaviazkova bahun. Kali b u mianie spytali, čym pachnie bałota, a značyć, i Paleśsie, ja b dakładna abraŭ jaho, — dzielicca Piatro.
Akramia pracy ŭ kaviarni, jaje ŭładalnik — atestavany ekskursavod, jaki adkryvaje zacikaŭlenym turystam hety rehijon. U płanach u Piatra ŭklučać u turystyčnyja maršruty ŭsie hałoŭnyja miascovyja abrady: «Hukańnie viasny, pachavańnie strały, žnivo, Jabłyčny Spas i fiestyval tradycyjnaha tkactva».
Kamientary