Kultura22

Krašanki, piroh-paska: vielikodnyja tradycyi niaŭchilnyja navat u čas epidemii. Ale śviacić možna doma

U hetuju niadzielu, 19 krasavika, Vialikdzień śviatkujuć pravasłaŭnyja. 

Subota — vialikaja, čyrvonaja — apošni dzień pierad Vialikadniem. U subotu farbujuć jajki, piakuć pirahi.

Jajki farbujuć u cybulniku ci advary draŭnianaj kary, što nadaje im čyrvony koler (byli i «pisanki» — jajki, razmalavanyja roznymi ŭzorami).

Zvyčajna na ŭsianočnaj u cerkvach śviaciać pafarbavanyja jajki, pirahi i inšuju ježu. Adnak

sioleta i daktary, i mitrapality zaklikali ŭstrymacca ad naviedvańnia chramaŭ, bo adbyvajecca epidemija karanavirusa. Duchoŭnyja asoby prosiać aśviacić stoł malitvaj i vielikodnym himnam «Chrystos uvaskros ź miortvych!»

U piečy ŭ pieršy vielikodny dzień nie palili. Stoł zaściłali bialutkim abrusam. Na stoł stavili najpierš «śviačonaje» — jajki, sol, pirahi, viandlinu. «Razhaŭlacca» pačynajuć sa śviačonaha jajka: jaho dzielać pa kavałku na ŭsiu siamju.

Stoł, za jakim źbirajecca ŭsia siamja, ščodra nakryty raznastajnymi stravami.

Pierad pačatkam śniadańnia čytaŭsia ŭryvak sa Śviatoha Piśma, potym usie razam čytali malitvy «Ojča naš» i «Słava Ajcu», paśla čaho jeli aśviačonaje jajka.

Na Vialikdzień asablivym čynam nazirali za soncam,

bo ličyłasia, što ŭ im možna ŭbačyć uvaskrosłaha Chrysta. Ludzi kazali taksama, što sonca ŭ hety dzień «skača ad radaści».

Samaja lubimaja hulnia na Vialikdzień — bitki.

Stukalisia śviatočnymi jajkami, i pieramožcam akazvaŭsia toj, u kaho jano zastavałasia cełaje («macak»). 

Chryščonym dzieciam chryščonyja baćki na Vialikdzień dorać «vałačobnyja» haścincy.

Charakternaja admietnaść mienavita biełaruskaha falkłoru — vałačobnyja pieśni. Zvyčaj abychodzić dvary na Vialikdzień maje vielmi staražytnyja karani. Ličyli, što abychod dvaroŭ vałačobnikami — chłapčukami i dziaŭčatkami — prynosić supolnaści jednaść, a ź joj — i ŭdaču. Padychodziačy pad vokny, vałačobniki śpiavali pieśni, u jakich uschvalali haspadara, haspadyniu, ich synoŭ i dačok. Haspadary, da jakich prychodzili vałačobniki, ščodra dzialilisia ź imi roznymi prysmakami.

Kamientary2

Ciapier čytajuć

Kadebešniki telefanujuć biełarusam u emihracyi praź ich siabroŭ — čaho chočuć?10

Kadebešniki telefanujuć biełarusam u emihracyi praź ich siabroŭ — čaho chočuć?

Usie naviny →
Usie naviny

«Ja staŭ znakamitym piśmieńnikam, jon taksama znajšoŭ narmalnuju pracu». Filipienka raskryŭ, što pisaŭ žarty dla Zialenskaha6

Rasija moža nanieści ŭdar pa vajskovym abjekcie ŭ Jeŭropie, kab raskałoć sajuźnikaŭ Ukrainy — ekśpiert Bild13

Čamu ŭ tyranazaŭra byli takija karotkija łapy?6

Biełaruskamu bajcu MMA, jaki budavaŭ karjeru ŭ Maskvie, FSB niečakana zabaraniła ŭjezd u Rasiju paśla adpačynku ŭ Tajłandzie8

Učora ŭ rajonie traktarnaha zavoda było nie pracisnucca z-za kancerta «Ivanušak»25

Niby ptuška Fieniks: 35 hadoŭ tamu vyjšaŭ pieršy numar adnoŭlenaj «Našaj Nivy»15

Hałkipier chakiejnaha «Dynama» złaviŭ raskošnaha karpa4

«Kali šandarachnie pa ciahniku, chto budzie lidaram demsił?» Dva dni z delehacyjaj Cichanoŭskaj u Kijevie — što zastałosia za kadram42

USU ŭdaryli pa Tahanrohu: akramia naftavych abjektaŭ, źniščanyja dva samaloty i «Iskander»8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kadebešniki telefanujuć biełarusam u emihracyi praź ich siabroŭ — čaho chočuć?10

Kadebešniki telefanujuć biełarusam u emihracyi praź ich siabroŭ — čaho chočuć?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić