Ułada

Dniami zapracujuć sankcyi suprać biełaruskich biznesmienaŭ. Ale niekatorym udałosia vyjści z-pad udaru

Mierkavanyja sankcyi suprać biełaruskich biznesmienaŭ i jurydyčnych asobaŭ, datyčnych da supracoŭnictva z režymam Alaksandra Łukašenki, majuć być ahučanyja i pryniatyja litaralna dniami — nazyvajecca data 17 śniežnia.

fota Depositphotos.com

Ale nie ŭsio tak prosta. Dyj data niapeŭnaja — mahčymy varyjant, što ich pryniaćcie zaciahniecca jašče na miesiac. 

Sankcyjnyja śpisy rychtavalisia ŭ abstanoŭcy strohaj sakretnaści jeŭrapiejskimi słužbami, rola biełaruskich dziejačaŭ była ŭ miežach «akreślivańnia kirunkaŭ».

Viadoma, što šyrokamasštabnaha ekanamičnaha cisku nie budzie, razmovy pra adklučeńnie bankaŭskaj sistemy SWIFT — tolki razmovy.

Błakavańnie SWIFT pakul nie hatovaja padtrymać nivodnaja kraina-siabar Jeŭrasajuza. 

Na prykładzie inšych precedentaŭ, u pryvatnaści, Irana, zachodniki zrazumieli, što pryviadzieńnie krainy da stanu humanitarnaj katastrofy niasie ryzyki dla Jeŭrasajuza. Asabliva adčuvalna heta moža być, kali ŭvodzić sankcyi suprać dziaržavy la samych miežaŭ sajuza. 

Poŭny śpis jurydyčnych i pryvatnych asobaŭ, jakija majuć trapić pad sankcyi, u publičnaj prastory nie publikavaŭsia.

U pieršapačatkovaj viersii ŭ jaho mahli trapić kala 70 čałaviek z afilavanymi biznesami, u vynikovaj viersii ich nibyta zastaniecca tolki kala 30 — niekatorym udałosia prybrać siabie z-pad sankcyj. 

Krynicy «Našaj Nivy» śćviardžajuć, što niekatorym biznesoŭcam udałosia davieści jeŭrapiejcam, što jany ŭ hetym śpisie lišnija. 

Pavodle niepravieranych čutak, Alaksandr Mašenski, naprykład, moh by być u śpisie, ale, nibyta, davioŭ uładam Isłandyi — krainie, adkul impartuje rybu na sotni miljonaŭ dalaraŭ, — što ŭdar pa jaho biznesie budzie aznačać kankretnyja straty dla Isłandyi. A kiraŭnictva toj krainy nibyta pryniała jaho pazicyju i paŭpłyvała na rašeńnie Jeŭrasajuza. 

My źviazalisia z ułaśnikam «Santa-Bremar». Jak pryznaŭsia Mašenski karespandentu «Našaj Nivy», jon viedaje, što jaho proźvišča sapraŭdy było ŭ pieršapačatkovym sankcyjnym śpisie. Ale jon kaža, što takuju traktoŭku varta ličyć niepraŭdzivaj, bo zachodniki najpierš razhladajuć uniosak asob i biźniesaŭ u letnija padziei, da jakich jon nie maje nijakaha dačynieńnia. 

«Ale słovy ab arhumientach pra abjomy ekspartu ryby — heta kazki! Ja dumaju, što ŭ tych, chto składaje hetyja śpisy, jość peŭnyja kryteryi ŭklučeńnia. Napeŭna, karektna stavić pytańnie ab tym, ci adpaviadaje «Santa-Bremar» hetym kryteryjam? Moža, my rasstrelvali demanstrantaŭ? Moža, my — «kašalki», — u terminałohii aŭtaraŭ? Ja nie dumaju. Ja dumaju, što jany prymajuć rašeńni nie na padstavie infarmacyi, chto kolki ryby ekspartuje, a na padstavie inšych kryteryjaŭ, jakim «Santa-Bremar» nie adpaviadaje», — skazaŭ Mašenski. 

Pry hetym jon paćvierdziŭ, što peŭnyja zachady ab vyklučeńni kampanii sa śpisaŭ im prymalisia, ale jakija kankretna, tłumačyć nie staŭ. U ahulnych rysach jon nazvaŭ heta tłumačeńniem

Kali ŭjavić, što raskazanaja nam schiema praŭdzivaja, to pa takim ža pryncypie mahli dziejničać i inšyja biznesmieny, vyvodziačy svaje aktyvy z-pad mahčymaha ŭdaru.

Taksama pakul nieviadomy los «Akta ab demakratyi, pravach čałavieka i suvierenitecie», jaki mieŭsia pryniać Sienat ZŠA. Sprava ŭ tym, što da Novaha hoda pryniać jaho nie paśpiavajuć, bo kanhresmeny sychodziać na kaladnyja vakacyi. Dalej zaćvierdžańnie moža zaciahnucca praź pierachodny pieryjad, źviazany ź pieradačaj ułady ŭ ZŠA da Džo Bajdena.

Vynik pasiadžeńnia ŭ Sienacie budzie zaležyć ad paŭnaty infarmacyi pa biełaruskim kiejsie i ad taho, nakolki jany buduć hatovyja kiravacca rekamiendacyjami.

Taksama pakul niama peŭnaści z sustrečaj Śviatłany Cichanoŭskaj i Bajdena. 

Palityčnyja praciŭniki demakrataŭ u ZŠA źviartajuć uvahu, što da ŭstupleńnia prezidenta na pasadu jahony štab nie moža mieć zamiežnapalityčnych kantaktaŭ, tamu, maŭlaŭ, jak možna anansavać takija sustrečy? Asabliva paśla skandałaŭ z savietnikam pa nacyjanalnaj biaśpiecy Majkłam Flinam, jaki pierad ustupleńniem na pasadu Donaldam Trampam sustreŭsia z rasijskim pasłom u Vašynhtonie.

Viadoma, što nie było takich anonsaŭ i z boku amierykancaŭ — tolki interpretacyi žurnalistaŭ, ale ŭ peŭnym sensie takija farmuloŭki naškodzili mierkavanaj sustrečy.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Vyśvietlili, dzie adbyvaŭsia «dopyt» kalinoŭca Vasila Hračychi15

Vyśvietlili, dzie adbyvaŭsia «dopyt» kalinoŭca Vasila Hračychi

Usie naviny →
Usie naviny

«Za takija hrošy chaj sami nosiać». Biełarusy aburajucca cenami na vyšyvanki ŭ barysaŭskim univiermahu7

Ułady Litvy i Łatvii zakryli pralot u Maskvu samalota prezidenta Sierbii9

Hrodzienski historyk razhadaŭ zahadku malunka Napaleona Ordy1

Paźniak: Tramp likvidavaŭ usiu hetuju španu, jakaja havoryć pra 160 pałoŭ112

Rasijskaja ekanomika ŭ pieršym kvartale ŭpieršyniu z 2022 hoda pakazała spad3

Ukraina pieradała Rasii pałonnaha biełarusa, letaś zachoplenaha ŭ Łuhanskaj vobłaści3

Da Łukašenki prylacieŭ čarhovy afrykanski hość

Jak nazyvajucca jahady i sadavina ŭ roznych rehijonach Biełarusi3

Jak damušniki vybirajuć kvatery, kab abčyścić?6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vyśvietlili, dzie adbyvaŭsia «dopyt» kalinoŭca Vasila Hračychi15

Vyśvietlili, dzie adbyvaŭsia «dopyt» kalinoŭca Vasila Hračychi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić