Hramadstva22

Lubić draniki ź miasam, užo pryvyk da biełaruskaj bulby i viedaje niekalki biełaruskich słoŭ. Kamierunski futbalist raskazaŭ, jak jamu žyviecca ŭ Smarhoni

Poŭnaje imia hetaha čałavieka — Kryścijan Rolin Mpamiezok Intsojen, ale ŭsie zavuć jaho Krysam. Centralny abaronca futbolnaha kłuba «Smarhoń» naradziŭsia i vyras u Kamierunie, ale naša kraina, pa jaho pryznańni, stała dla jaho druhoj radzimaj. Pra toje, jak jon tut žyvie, Krys raskazaŭ rajonnaj smarhonskaj haziecie «Śvietły šlach».

— Raskažycie pra miesca svajho naradžeńnia.

— Naradziŭsia ja 21 lipienia 1999 hoda ŭ nievialikim miastečku Abonh-Mbanh. Paźniej my pierajechali ŭ Biertua, dzie ciapier i žyvuć maje baćki. U nas pryvatny dom.

— U vas vialikaja siamja?

— Siamiora dziaciej. Ja pieradapošniaje, šostaje, dzicia ŭ siamji. Dla vas heta vielmi vialikaja siamja.

— A dla vas?

— Pa našych mierkach — siaredniaja. U Kamierunie jość siemji, u jakich troje dziaciej. U musulman, jakija majuć dźvie ci try žonki, moža być 15 — 20 dziaciej.

— A vy jakoha vieravyznańnia?

— Ja katalik. Časta naviedvaju kaścioł u Smarhoni. Pieršapačatkova na mianie ŭsie dziŭna hladzieli. Nie viedaju, što ŭ ich było ŭ dumkach… Ale ja ŭžo pryvyk. Časam pierad treniroŭkaj zachodžu ŭ kaścioł pamalicca.

Maja žonka — pravasłaŭnaja. Ź joj chadžu ŭ carkvu, a jana sa mnoj — u kaścioł. Boh adzin. Syna płanujem chryścić u kaściole.

Viadoma, słužbu na biełaruskaj movie ja nie razumieju, ale viedaju paradak jaje praviadzieńnia. Malusia na francuzskaj movie.

— Heta vaša rodnaja mova?

— U Kamierunie razmaŭlajuć na dźviuch movach — anhlijskaj i francuzskaj. Ale ja bolš francuzskuju viedaju. My na joj razmaŭlali doma. Anhlijskuju viedaju na 70%.

— Raskažycie, jak futboł staŭ zachapleńniem.

— Moj tata — vykładčyk fizkultury. Kali jon byŭ maleńkim, taksama hulaŭ u futboł. Kali b jon ubačyŭ, što ŭ mianie drenna atrymlivajecca, skazaŭ by pra heta.

Tak było z maim małodšym bratam. Tata prychodziŭ hladzieć, jak jon hulaje. Ale adnojčy paśla hulni skazaŭ: «Kidaj futboł. Ty razumny, ale lanivy. Ty nie lubiš pracavać. Lepš vučysia». Brat pasłuchaŭ tatu. Ciapier jon vučycca na farmaceŭta.

Mnie tata nikoli nie skazaŭ, što ja dobra hulaju, ale i nie kazaŭ, što treba sychodzić z sportu. Jon ličyŭ, što ja mahu bolš.

Mama zaŭsiody była suprać majho zachapleńnia. Jana navat nie chacieła čuć pra futboł. Ličyła, što treba vučycca. Navat adnojčy pierad treniroŭkaj mama vykinuła ŭ śmiećcie maje bucy. Jana pracuje ekanamistam. Usie maje braty i siostry atrymali adukacyju, tamu jana kožny raz, kali telefanuje, pytajecca, kali ja pačnu vučycca.

Mama maje racyju. Ja razumieju, što karjera futbalista chutka zakančvajecca. I što ja budu potym rabić? Ciapier mnie składana vučycca — treniroŭki, siamja. Mahčyma, paźniej pastuplu na futbolnaha ahienta.

Ale kali maja mama daviedałasia, što mianie vybrali ŭ spartyŭnuju akademiju Kadžy, dzie hulaŭ sam Samiuel Eta'O — lehienda futboła našaj krainy, jana pahadziłasia.

— Jak atrymałasia, što vy apynulisia ŭ Biełarusi?

— Moj siabar hulaŭ u futbolnaj kamandzie Bresta. Jon skazaŭ, što tut dobryja ludzi, tamu mnie zachaciełasia siudy pryjechać. 10 śniežnia budzie 5 hadoŭ, jak ja žyvu ŭ Biełarusi.

Vydatna pamiataju toj dzień (uśmichajecca). Tut ja ŭpieršyniu ŭbačyŭ śnieh. Kali vyjšaŭ z samalota, padźmuŭ mocny viecier. Nie dumaŭ, što budzie tak choładna. Tydzień nikudy nie vychodziŭ z domu. Da hetaha času nie mahu pryvyknuć da zimy.

— Nie ŭźnikała žadańnia viarnucca nazad?

— Nikoli. Moj tata vučyŭ mianie być mužykom i pieraadolvać lubyja składanyja situacyi.

— Jak składvałasia vaša futbolnaja karjera?

— Niekatory čas ja treniravaŭsia ŭ «ŚMI-Aŭtatrans» i «Tarpieda» (Minsk). Ale ŭ kamandu mianie nie brali, bo nie było dazvołu na žycharstva i ja nie byŭ studentam. Paźniej padpisaŭ kantrakt z futbolnym kłubam «Krumkačy», jaki hulaŭ u pieršaj lizie. Užo treci hod hulaju ŭ FK «Smarhoń». Kłub zrabiŭ mnie dazvoł na žycharstva. Maja kamanda — heta druhaja siamja.

— Vy dobra razmaŭlajecie na ruskaj movie…

— Ruskuju movu ja vučyŭ na kursach u ekałahičnym instytucie imia Sacharava. Było adčuvańnie, što ja trapiŭ u dziciačy sad. Nas vučyli vymaŭlać litary i składy. Kali ja zaśmiajaŭsia, vykładčyk skazała, što kali chaču dobra razmaŭlać pa-rusku, to treba vučyć jaje jak francuzskuju ŭ dziacinstvie. Ciapier, viadoma, ja viedaju ruskuju značna lepš. Vučusia kožny dzień.

U Minsku ja pastupiŭ u Instytut kiravańnia i pradprymalnictva na śpiecyjalnaść «finansy i kredyt», jak maja mama. Paśla pieršaha siemiestra pryjechaŭ u Smarhoń, tamu nie zmoh praciahnuć navučańnie.

— Biełaruskuju movu jašče nie zasvoili?

— Babula žonki, kali prychodzić da nas u hości, razmaŭlaje sa mnoj pa-biełarusku. Jana zabyvaje, što ja jaje nie razumieju. Viedaju tolki niekalki słoŭ: «dziakuj», «kachaju».

— Jak vam biełarusy?

— Heta spakojnyja, dobryja ludzi. Smarhoncy ŭžo mianie lubiać. Da mianie padychodziać i dziakujuć za dobruju hulniu. Naohuł, biez zaŭziataraŭ futboł nie toj. Ad ich padtrymki padčas hulni adkryvajecca druhoje dychańnie.

Biełarusy, viadoma, adroźnivajucca ad kamieruncaŭ. Vy nie vitajeciesia ź nieznajomymi ludźmi. U nas u Kamierunie ŭsie adno adnamu kažuć «pryvitańnie». My bolš adkrytyja.

— Naša kuchnia padabajecca?

— Lublu draniki ź miasam. Užo pryvyk da biełaruskaj bulby. Kali ŭ mianie vychadny, ja hatuju dla žonki stravy kamierunskaj kuchni — tamatnuju pastu i arachisavuju pastu z rysam.

— Jak adbyłosia vaša znajomstva z žonkaj?

— Heta była apošniaja hulnia siezona. Było drennaje nadvorje, išoŭ doždž. Paśla hulni ja zaŭvažyŭ na trybunie dziaŭčynu ŭ jarkaj sałatavaj kurtcy. Adzin z hulcoŭ našaj kamandy viedaŭ jaje, paźniej jon zaprasiŭ jaje pahulać. Tak my paznajomilisia.

Vieranika prychodzić na kožnuju hulniu na chatnim stadyjonie. Ciapier u nas užo padrastaje syn Davyd, jamu amal 9 miesiacaŭ.

— Jak na heta adreahavali vašy baćki?

— Biez prablem. Mama tolki spytałasia, ci nie suprać baćki žonki. Dla majoj mamy heta samaje hałoŭnaje. Jana radaja, što ŭ mianie ŭsio dobra. My žyviom u pryvatnym domie. Ja rablu ŭsio toje, što pavinien rabić mužčyna ŭ Biełarusi: kašu travu, čyšču śnieh, piłuju.

Vieranika maje znosiny z maimi baćkami, niekalki słoŭ na francuzskaj movie jana ŭžo viedaje. Časta stelefanoŭvajemsia z małodšym bratam, jaki vučycca ŭ Maroka. Starejšyja siastra i brat žyvuć u Francyi. Astatnija — u Kamierunie.

Ja vielmi sumuju pa svajoj siamji. U nastupnym hodzie płanuju pajechać da maich baćkoŭ razam z žonkaj i synam.

Kamientary2

  • dočka Maksima Dizajniera
    10.04.2023
    "Jana pracuje ekanamistam. Usie maje braty i siostry atrymali adukacyju, tamu jana kožny raz, kali telefanuje, pytajecca, kali ja pačnu vučycca.
    Mama maje racyju. Ja razumieju, što karjera futbalista chutka zakančvajecca. I što ja budu potym rabić?"

    vo heta mama. reśpiekt 
  • Abu
    10.04.2023
    Dla poŭnaj akulturacyi nie chapaje tolki ŭciokaŭ u Polšču.

Ciapier čytajuć

Paśla źniknieńnia śpikierki Mielnikavaj niama dostupu da rachunkaŭ Kaardynacyjnaj rady41

Paśla źniknieńnia śpikierki Mielnikavaj niama dostupu da rachunkaŭ Kaardynacyjnaj rady

Usie naviny →
Usie naviny

Pamior muzyka Siarhiej Knyš3

U Biełarusi chočuć viarnuć adkaznaść za niecenzurnuju łajanku22

Biełarusu, raniej asudžanamu ŭ Polščy za špijanaž, pastrožyli pakarańnie

Minlashas składzie drevami ideałahičny nadpis, jaki budzie vidać z samalotaŭ7

Hiendyrektara Ryanair patrolili ŭ restaranie: u jahony rachunak uklučyli dapłatu za prastoru dla noh1

Chedłajnierami Viva Brasłaŭ-2025 buduć Niuša i Lusia Čabocina11

Stała viadoma, dzie zaraz budzie pracavać čynoŭnica, jakaja spała na inaŭhuracyi Łukašenki8

Tramp zahadaŭ Vensu prybrać «nienaležnuju ideałohiju» z muziejaŭ i zaaparka12

Łukašenka rezka absiek inicyjatyvu premjera Turčyna: «Pačynaje varušyć staroje»15

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Paśla źniknieńnia śpikierki Mielnikavaj niama dostupu da rachunkaŭ Kaardynacyjnaj rady41

Paśla źniknieńnia śpikierki Mielnikavaj niama dostupu da rachunkaŭ Kaardynacyjnaj rady

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić