Šrajbman: Ja nie vieru ŭ «zianonaŭskuju dyktaturu», jakaja budzie paśladoŭna biełarusizavać biełarusaŭ
Palityčny analityk Arciom Šrajbman paŭdzielničaŭ u dyskusii adnosna taho, ci abaviazkova novaja Biełaruś pavinna być biełaruskamoŭnaj.

U novym vypusku jutub-prajekta «Hadzińničak cikaje» Ženia Suhak zaŭvažyła, što ŭ ludziej unutry krainy šmat cikaŭnaści da ŭsiaho biełaruskaha. Błohiery papularyzujuć biełaruskuju movu, niekatoryja na hetym vybudoŭvajuć svaje biznesy. I hetyja pracesy śviedčać ab tym, što biełaruskaja mova nie zahinie.
«Zaraz, mnie zdajecca, heta takaja forma sublimacyi taho, što raniej vylivałasia na vulicy pratestami. Nie abaviazkova asensavana. Prosta vyrastajuć śviadomyja sumlennyja ludzi, jakija nie mohuć pajści na vulicu, stać aktyvistami, pravaabaroncami, žurnalistami. Adzinaje, što zastajecca, heta rabić moŭnaśviadomyja rečy», — zaŭvažyŭ Arciom Šrajbman.
Pa pohlad Ryhora Astapieni, hałoŭnym źjaŭlajecca pytańnie identyčnaści. I jano nieabaviazkova źviazana ź biełaruskaj movaj:
«Važna, kab ludzi sami dla siabie kazali: «Ja prynaležu da Biełarusi.
Jość roznyja šlachi. (…) Važna padkreślivać raznastajnaść Biełarusi. (…) Kali my budziem zahaniać siabie ŭ tuju madel, jakaja ŭžo adžyła svajo, mnie padajecca, heta nijakaj karyści nie atrymaje. Treba dumać pra raznastajnaść — i Maks Korž, i Mulavin, i draniki, i chaładnik, i Mark Formelle, i dažynki, i BNR, i BSSR. Ja dumaju, jość roznyja varyjanty, z čym hulacca, kab padkreślivać svaju biełaruskaść».
Z takim pohladam zhodny i Arciom Šrajbman. «Ja dumaju, što heta bolš palityčna ŭstojlivaja madel. Tamu što, kali vy budziecie ŭnifikavać tolki moŭna-etničny, moŭna-kulturny farmat pabudovy biełaruščyny, heta budzie palityčna niaŭstojliva. Vy budziecie pad ryzykaj, što inšyja palityčnyja siły, bolš prarasijskija, na hetym zhulajuć, i vaš prajekt prosta nie atrymajecca.
I vieryć, što budzie mahčymaść dziesiacihodździami trymać takuju «zianonaŭskuju dyktaturu», jakaja budzie niepachisnaja, nijak nie ŭraźlivaja dla palityčnych kankurentaŭ, jakaja budzie paśladoŭna biełarusizavać biełarusaŭ i, moža, praz pakaleńnie vyhaduje pravilnych biełaruskamoŭnych biełarusaŭ — heta iluzija».
Šrajbman ličyć, što, chutčej, my zmožam pryjści da pryznańnia biełaruskaj movy adzinaj dziaržaŭnaj, a nie da biełaruskamoŭnaj Biełarusi.
«Heta narmalna, što navat ruskamoŭnyja biełarusy mohuć padtrymać status adzinaj dziaržaŭnaj dla biełaruskaj. Jak heta adbyłosia ŭ Kazachstanie, jak heta adbyvajecca ŭ šmat jakich postsavieckich krainach, dzie napačatku nie było pieravažnaj bolšaści nośbitaŭ nacyjanalnaj movy, ale nijakich buntaŭ suprać hetaha taksama nie było.
Ja dumaju, što spačatku my možam pryjści da adzinaj dziaržaŭnaj. Ale da całkam biełaruskamoŭnaj ja nie viedaju, ci my kaliści dojdziem. Ale kali dojdziem, to heta budzie pytańnie dalokaj budučyni paśla adzinaj dziaržaŭnaj».
Astapienia: My pieraraśli toj momant, kali dumali, što Biełaruś budzie biełaruskamoŭnaj
Prapahandystaŭ aburyła słova «biełarusy» na majkach Mark Formelle
«Ja ŭsio ž taki biełarus». Historyi ruskamoŭnych ludziej, jakija ŭ apošnija hady pierajšli na biełaruskuju movu
Błohier prapanavaŭ padletku pazvanić maci i skazać, što toj pierachodzić na biełaruskuju movu. Jakaja była reakcyja maci?
Ciapier čytajuć
«Z maskalom havary, da kamień za pazuchaju dziaržy». My daviedvajemsia ŭsio bolš novaha pra Kastusia Kalinoŭskaha — palityka, jakoha ciapier nie chapaje

Kamientary