Detali apieracyi «Masada»: Izrail niekalki miesiacaŭ tajemna pryvoziŭ zapčastki dla dronaŭ i bojeprypasy ŭ Iran
Padobnuju taktyku skarystała i Ukraina dla śpiecapieracyi «Pavucińnie».

Izrail ciaham niekalkich miesiacaŭ pierapraŭlaŭ zapčastki dla sotniaŭ kvadrakoptaraŭ, načynienych vybuchoŭkaj, — u čamadanach, hruzavikach i kantejnierach, — a taksama bojeprypasy, jakija mahli zapuskacca ź bieśpiłotnych płatformaŭ, paviedali The Wall Street Journal ludzi, znajomyja z apieracyjaj.
Nievialikija hrupy, uzbrojenyja hetym abstalavańniem, raźmiaścilisia pobač ź iranskimi sistemami supraćpavietranaj abarony i puskavymi ŭstanoŭkami dla rakiet. Kali ataka Izraila pačałasia, častka hetych hrup źniščała supraćpavietranuju abaronu, u toj čas jak inšyja ŭdaryli pa rakietnych ustanovačnych kompleksach u momant, kali tyja vyjazdžali sa schoviščaŭ i rychtavalisia da zapusku.
Heta apieracyja častkova tłumačyć abmiežavany charaktar adkazu Irana na izrailskija ataki.
Hety pryjom byŭ vykarystany praź niekalki tydniaŭ paśla taho, jak Ukraina zadziejničała padobnuju taktyku: drony, schavanyja ŭ dachach kantejnieraŭ, byli pierakinuty ŭ Rasiju i atakavali dziasiatki samalotaŭ, jakija vykarystoŭvalisia dla napadaŭ na ŭkrainskija harady.
Apieracyja izrailskaj raźviedki «Masad» była nakiravanaja na źniščeńnie pahroz dla izrailskaj avijacyi i rakiet, pierš čym tyja mahli być zapuščany pa haradach. Pavodle adnoj z krynic WSJ, hrupy na miescy źniščyli dziasiatki rakiet jašče da ich zapusku ŭ pieršyja hadziny ataki. Vajenna-pavietranyja siły Izraila taksama nadavali asablivuju ŭvahu źniščeńniu SPA i rakiet u pieršyja dni kampanii.
U vyniku Iran vypuściŭ kala 200 rakiet pa Izraili. Adnak Iran maje značna bolšyja resursy, jakija moža vykarystać dla bolš surjoznych napadaŭ.
U subotu ŭ niekatorych iranskich hazietach źjaviłasia papiaredžańnie ad iranskaj raźviedki z zaklikam pilna sačyć za mahčymym vykarystańniem Izrailem pikapaŭ i hruzavikoŭ dla zapusku dronaŭ.
Drony rehularna vykarystoŭvajucca Izrailem u Iranie. U 2022 hodzie jon vykarystaŭ kvadrakoptary z vybuchoŭkaj dla ataki na vytvorčaść iranskich dronaŭ u Kiermanšachu. Praz hod — atakavaŭ z dronaŭ bojeprypasny zavod u Isfachanie.
Padrychtoŭka da ciapierašniaj apieracyi z vykarystańniem dronaŭ išła hadami. Izrail viedaŭ, dzie Iran zachoŭvaje rakiety ŭ stanie hatoŭnaści, ale treba było atrymać mahčymaść udaryć pa ich z ulikam vialikaj terytoryi krainy i jaje addalenaści ad Izraila.
«Masad» pierapraŭlaŭ kvadrakoptary praz kamiercyjnyja kanały, časam z dapamohaj ludziej, jakija ničoha nie padazravali. Ahienty na miescy zabirali bojeprypasy i pieradavali ich hrupam. Lidary hetych hrup prachodzili padrychtoŭku ŭ trecich krainach, a zatym navučali svaje kamandy.
Hrupy nazirali za tym, jak Iran vykočvaŭ rakiety, i ŭdarali pa ich, pierš čym tyja mahli być ustalavany dla zapusku. «Masad» viedaŭ, što hruzaviki, jakija pieravoziać rakiety da puskavych ustanovak, — heta słaboje miesca: Iran mieŭ u čatyry razy bolš rakiet, čym mašyn dla ich transparciroŭki.
Hrupy źniščyli dziasiatki takich hruzavikoŭ. Jany praciahvali dziejničać na miescy navat u hłybokuju noč na piatnicu.
Hetyja apieracyi — i publičnaje raskryćcio infarmacyi pra ich — majuć i dadatkovy efiekt, adznačyła Sima Šajn, byłaja kiraŭnica iranskaha departamienta «Masada»:
«Nivodzin čałaviek u iranskaj elicie nie moža być upeŭnieny, što izrailskaja raźviedka nie viedaje pra jaho i što jon nie stanie cellu», — skazała jana. — «Sprava nie tolki ŭ naniesienaj škodzie, ale i ŭ niervovaści, jakuju heta vyklikaje».
Kamientary