Biełaruscy zakarcieła papracavać za miažoj, ale šlach jana abrała niaŭdały
U Maskoŭski RAUS Bresta źviarnułasia 62‑hadovaja žycharka horada, jakaja paviedamiła, što stała achviaraj machlarstva. Jana straciła bolš za 20 tysiač rubloŭ, sprabujučy ŭładkavacca na pracu za miažoj.

Žančyna znajšła ŭ internecie abjavu pra pracu za miažoj i źviazałasia ź jaje aŭtaram. Paźniej joj paviedamili, što dla vyjezdu i pracaŭładkavańnia nieabchodna zarehistravać elektronny kašalok i papoŭnić jaho nibyta dla paćviardžeńnia płaciežazdolnaści.
Bieraściejka vykanała ŭsie instrukcyi i pieraviała na elektronny rachunak bolš za 20 tysiač rubloŭ. Kali ž praź niekalki dzion jana źviarnułasia ŭ słužbu padtrymki, kab pravieryć najaŭnaść hrošaj, to daviedałasia, što srodki z rachunku źnikli.
Ciapier milicyja pravodzić pravierku i ŭstanaŭlivaje asob, jakija mohuć być datyčnyja da złačynstva.
Siłaviki nahadvajuć, što ašukancy pry pošuku ludźmi pracy časta patrabujuć apłatu za afarmleńnie dakumientaŭ, vizy, navučańnie, śpiecadzieńnie abo inšyja pasłuhi. Ale ŭ vyniku ludzi mohuć nie atrymać ni pracy, ni svaich hrošaj nazad. Nastojliva rekamiendujecca praviarać pracadaŭcaŭ i nie pieradavać svaje asabistyja, bankaŭskija danyja i paroli nieviadomym asobam.
Svajaki machlaroŭ zapisali zvarot da Łukašenki. Kažuć, što tyja — zvyčajnyja biznesmieny, prosta skuplali techniku za kapiejki
Telefonnyja machlary prymusili 19‑hadovuju minčanku raździecca pierad kamieraj
U machlaroŭ novaja pastka dla piensijanieraŭ: admovicca amal niemahčyma
Minčuku pazvanili z palikliniki, spytali pra zdaroŭje — strata 14 tysiač rubloŭ
«Spasibo, Lena! Prodołžajtie viesti nabludienije». Aficer, jaki pisaŭ Charysavaj, paśviŭsia ŭ čatach palitemihracyi, a niekatorym dziaŭčatam navat prapanoŭvaŭ abmianiacca niudsami
Kamientary