Hramadstva22

«Palaki stali zaŭvažać naš ziefir». Stvaralnik kramy ź biełaruskim kałarytam raskazaŭ, jak kultyvuje biełaruskaść u Poznani

Čamu nastaŭnik biełaruskaj movy budavaŭ mietro ŭ Izraili, jak 10 rubloŭ zakryli jamu darohu ŭ Biełaruś, pra Zianona Paźniaka dy nacyjanalnyja prysmaki «Salidarnaści» raskazaŭ stvaralnik kramy ź biełaruskim kałarytam Anatol Hlembocki, jaki zajmajecca hodnaj spravaj razam z žonkaj Marharytaj.

Fota ad surazmoŭcy «Salidarnaści»

— Ja maryŭ zrabić niešta kštałtu pryhažości symbal.by, kali znachodziŭsia ŭ Izraili, u svajoj pieršaj pracoŭnaj emihracyi (z 2019 pa 2021 hod). Chacieŭ zarabić hrošaj dy pasmakavać žyćcio, kali skončyłasia majo studenctva.

U Izraili tužyŭ pa Biełarusi dy prydumlaŭ, čym zajmusia, kali zarablu hrošaj i viarnusia. Dumaŭ da taho času, pakul nie stała jasna, što heta ŭžo niemahčyma zrabić na Radzimie. Bo viarnuŭsia ź Izraila zusim u inšuju Biełaruś, nie ŭ tuju, ź jakoj źjazdžaŭ.

Uvieś čas byli strach dy vielmi napružany stan. U mietro ŭsie ŭ telefonach, i nibyta niešta tam chavajuć. Ja z hetym pražyŭ hod. Kožny dzień bajaŭsia, što da ciabie pryjduć. Bo ja ž nie maŭčaŭ i ŭ Izraili, chadziŭ na biełaruskija mitynhi dy maršy pa Tel-Avivie, Ijerusalimie.

«Kažu: «zabyŭsia parol, ale hatovy zrabić toje, što vy chočacie. I navat viedaju što»

U druhoj pałovie 2021‑ha my z budučaj žonkaj vyrašyli pierajechać u Polšču, pažyć u novaj krainie, rassłabicca, pieračakać ciomnyja časy. Choć na toj momant zdavałasia, što nam ničoha kankretna ŭ Biełarusi nie pahražała: ślady palityčnaj dziejnaści paciortyja i prychavanyja.

Pieršy hod emihracyi ja pieryjadyčna jeździŭ na Radzimu, na paru dzion. Ź pieraściarohaj, telefon uvohule braŭ čysty. Bo było razumieńnie, što pamiž maimi vizitami ŭ Biełaruś mohuć niešta adkapać i na mianie.

I heta, narešcie, zdaryłasia. Na treci pryjezd pamiežnik zabraŭ moj pašpart i paprasiŭ pačakać ubaku, pakul ludzi ŭ cyvilnym nie zabiaruć mianie da siabie na razmovu. Maŭlaŭ, ja ŭspłyŭ u bazie, i «na ciabie jość niejki danat u fejsbuku».

Za chviliny da razmovy ja paśpieŭ pierabrać usie varyjanty majoj «viny», a pra danat uvohule zabyŭsia, nastolki jon byŭ dla mianie drobny i niaznačny ŭ paraŭnańni z usim astatnim.

Skazali, što ŭ Polšču mianie ŭžo nie vypuściać, pakul ja sam nie źjezdžu ŭ miascovy KDB i nie «raźbiarusia sa svajoj prablemaj».

Ja pajechaŭ, śledčy zładziŭ mnie kankretny dopyt, zapatrabavaŭ adkryć fejsbuk i pakazać toj danat. Kažu: «zabyŭsia parol, ale hatovy zrabić toje, što vy chočacie, i navat viedaju što». Bo šmat kaho ŭ Biełarusi ciahali za danaty ŭ KDB, kab ludzi zapłacili ŭ 10 ci navat u 100 razoŭ bolš.

Ja hatovy byŭ zapłacić hetu canu za toje, kab možna było jeździć u Biełaruś. Kali možna adkupicca — nu i chaj sabie…

Śledčy skazaŭ, što ja pavinien zrabić achviaru ŭ dziciačy chośpis: «I my tabie prabačym — daju svaju harantyju! Ale prychodź praz tydzień — uzhadaj parol i pakažy toj danat. Inakš siadzieš». I pačaŭ mnie pahražać.

Za tydzień ja pahavaryŭ ź siabrami, źviazaŭsia s Bajsołam. Mnie patłumačyli, što tak lohka śledčyja nie adčepiacca. I ja źjechaŭ u Polšču biaśpiečnym šlacham z dapamohaj Bajsoła. Za dzień da zapłanavanaha druhoha vizitu ŭ KDB.

Śledčyja jašče paru razoŭ pazvanili: maŭlaŭ, jak ty tak źjechaŭ, niahodnik! Tabie ž prosta treba było adkupicca.

Mnie ŭvohule śmiešnaja była reakcyja śledčaha na moj danat, kapieječnyja 10 rubloŭ. Toj uzrušyŭsia: «Što?! 10 rubloŭ — heta mała?! Dy jany na hetyja 10 rubloŭ nabyli butelku i zrabili kaktejl Mołatava. Ty heta razumieješ?» Nu tak, razumieju, viadoma (uśmichajecca).

«Ručnyja vyraby tak i kaštujuć, ale ž niajomka brać vielmi vialikija hrošy z našych ludziej»

— Spačatku žyli ŭ Biełastoku, potym źjechali ŭ Poznań. Bo ceny na kvateru minimum adsotkaŭ na 20 nižej, čym u Varšavie. I Poznań — davoli žyvy horad, dy tut apynułasia bujnaja supołka biełarusaŭ.

Tut jość Poznański śpieŭny schod, chor biełarusaŭ, dzie my śpiavajem biełaruskija, časam polskija i ŭkrainskija pieśni. Navat zapisali albom. Jeździli ŭ hetym hodzie śpiavać na «Tutaku».

Jość teatralnyja majsterni, dzie dla roznych uzrostavych hrup pravodziać zaniatki prafiesijnyja režysiorki i aktorki ź Biełarusi, jakija akazalisia ŭ emihracyi.

Svoj pakojčyk i ŭ Moładzievaha błoku, bo šmat maładzionaŭ siudy pierajechali, vučacca va Univiersitecie imia Adama Mickieviča na kirunku biełaruskaj fiłałohii, u pryvatnaści. Kožny tydzień ładziacca tradycyjnyja «Tancy ŭ Paznańcy», kudy ŭžo na rehularnaj asnovie chodziać nie tolki biełarusy, ale i palaki. 

— Dapamahaje vaš instahram apłačvać kvateru, ci heta nie asnoŭnaja vaša praca?

— Heta chobi, bo ŭ pieršuju čarhu jano dla dušy i pra našu luboŭ da Biełarusi i biełaruskaści. Tamu sprabujem uvieś čas prydumlać niešta novaje: spačatku cišotki, torby, kofty, potym źjaviłasia ŭmieńnie i žadańnie rabić ziefir «Paznańskija pacałunki» dy šakaładnuju kaŭbasu, jak u dziacinstvie.

Šmat kuplajuć našych skarbaŭ biełarusy Poznani, bo dobra nas tut viedajuć. I nam niajomka brać u ich hrošy, choć ty zadarma addavaj. Bo heta ž našy ludzi. Byccam nam soramna z hetaha zarablać. Tamu dla nas heta humanitarnaja praca — my pavinny heta rabić, kab pašyrać biełaruskaje.

Naprykład, maja žonka vyšyvała malunki na kofcie. Na adnu koftu sychodziŭ ceły tydzień pracy, jakaja, my ŭ pracesie zrazumieli, nie akupicca, bo kali pamnožyć hadziny pracy na hrošy, atrymajecca vielmi mnoha. Razumieju, što ručnyja vyraby taho i kaštujuć, ale ž viartajemsia da taho, što nam niajomka i navat soramna brać vialikija hrošy z našych ludziej. Bo vielmi šmat hrošaj u biełarusaŭ sychodzić na zvyčajnaje žyćcio ŭ emihracyi.

«Śniš što ty u baćkoŭskaj chacie, a maci narazaje babku, miasa skvarčyć na patelni»

— Samy składany pieryjad byŭ u pieršaj pracoŭnaj emihracyi ŭ Izraili, kudy my z pryjacielem palacieli. Tam ja sam pierad saboj pastaviŭ metu — adpracavać minimum 2 hady, zarabić peŭnuju sumu hrošaj i viarnucca ź imi ŭ Biełaruś. My pracavali na roznych zavodach, naprykład, kurynym i rybnym.

Peŭny čas na terytoryi paleścinskaj aŭtanomii rychtavali armaturu dla budoŭli. Kala hoda daviałosia być datyčnym da budaŭnictva pieršaha ŭ Izraili mietro.

Za lubuju pracu atrymlivałasia zarabić pryjemnuju sumu hrošaj, bolšaja častka jakoj adkładałasia. A kab nazapasić jak maha bolš, ciaham usiaho izrailskaha pieryjadu byŭ uklučany režym maksimalnaj ekanomii, u tym liku na ježu, adzieńnie, zabavy. Chacia, kali pracuješ 6 ci 7 dzion na tydzień, ani sił, ani času na zabavy nie zastajecca.

Ale navat vialikija hrošy ŭsio adno nie kampiensavali piakučy bol adarvanaści ad Biełarusi. Choć heta była nie vymušanaja emihracyja, i ja moh u luby čas viarnucca, usio ž psichałahična trymaŭ metu zarobku, kab było što pryvieźci dadomu.

U toj praciahły pieryjad časta śnilisia sny ź Biełarusi: siadžu ŭ chacie, maci narazaje babku, miasa skvarčyć na patelni. Budzilnik rušyć maju idyliju: treba iści na pracu. I z adnaho boku baluča, a ź inšaha, son nastolki padajecca realistyčnym, byccam sapraŭdy tam pabyvaŭ, i robicca trochi lahčej.

Zaraz ja časta čuju, što padobnaje śniać ciapier biełarusy ŭ Polščy. Ale ja hetych snoŭ užo nie baču.

— Mo paraŭnoŭvali supołki biełarusaŭ Izraila i Polščy?

— Atmaśfiera roznaja, bo ŭ Izraili ja bačyŭ jaje ŭ samy pik. I tam hałoŭnym čynam biełarusy-repatryjanty, jakija pierajechali pa karaniach. Majuć izrailski pašpart, ale pamiatajuć i lubiać Biełaruś. A ŭ Polščy biełarusy, jakija vymušana źjechali z Radzimy i prahnuć viarnucca.

U Izraili inšaje pryŭkrasnaje žyćcio: vialikija zarobki i vysoki ŭzrovień žyćcia, kruhły hod sonca. I navat vajna, jakaja ŭ toj čas abvastryłasia z Paleścinaj — jaje niemahčyma paraŭnać pa ŭzroŭni napružanaści i strachu z tym, što adbyvajecca ŭ Biełarusi.

Ja ŭsio adno adčuvaŭ siabie tam bolš biaśpiečna, mieŭ bolšy davier da izrailskaj pavietranaj abarony. I naadvarot: adčuvańnie niedavieru i niebiaśpieki ad «pravaachoŭnych» orhanaŭ pa viartańni ŭ Biełaruś.

«Kitajcy navučyli nas «siusi-siusi» — heta značyć adpačni»

— Budavali mietro ŭ Izraili kitajcy, a im u dapamohu nabirali na miescy roznarabočych mihrantaŭ: rasiejcaŭ, ukraincaŭ, biełarusaŭ, hruzinaŭ i inšych. Naziemnaje i padziemnaje mietro idzie praź niekalki haradoŭ, bo Izrail vielmi maleńki, krychu mienšy za Hrodzienskuju vobłaść.

Pracavali i pad soncam u 40 hradusaŭ (a treba rejki pierakładać, bieton zalivać, plitku kłaści), ci ŭ tuneli, dzie prachałodna, ale ž internet nie ciahnie, i nielha pahladzieć naviny. Rabota prostaja: pryniasi — padaj. I nichto tam nie starajecca rabić heta chutka, navat kitajcy. Usie pracujuć na toje, kab praca daŭžej ciahnułasia, i bolš zarabić. 

Kali biełarusam kažuć pracavać biez zupynku — to my i pracujem, nie žalimsia. Kali hruzinam skazać i nie dać pierakuryć kožnyja paŭhadziny — to jany vykažuć svaju aburanaść, machajučy rukami. Dy jašče nas paprosiać pierakłaści heta abureńnie na anhielskuju, kab ich zrazumieli.

Kitajcy vielmi spakojnyja i lubiać adpačyć. Jany i nas navučyli hetamu słovu «siusi-siusi» — heta značyć adpačni. Maŭlaŭ, my adpačniem, dy i vy nie hrymicie. Paŭhadziny siadziać kurać, potym «davaj usio ž papracujem».

Praz hadzinu-dźvie abied dy abaviazkovy rytuał: kitajcy prosta kładucca ŭ šachcie mietro i hadzinu-paŭtary śpiać. Pracavać pa-sapraŭdnamu jany pačynajuć, kali prychodzić vialiki bos. Pazicyja kitajcaŭ vielmi prostaja: «Pracuj, pakul bačać».

Tamu, mahčyma, kitajcy i zrobiać tanna, ale vielmi doŭha. I atrymajecca, što ŭsio roŭna doraha.

«Ja razmaŭlaju na biełaruskaj usio žyćcio, navat inakš — ja na joj žyvu»

— Ja nie žalusia ni na polskuju miedycynu, ni na biurakratyju, ni na pracu, ni na ceny. My ludzi prostyja, z žonkaj pracujem, płacim za kvateru i jašče zastajecca.

Nie bajusia pracavać fizična, uładkavaŭsia na zavod. Ja nastaŭnik biełaruskaj movy pa adukacyi, moža, z časam i tut znojdziecca dla mianie niešta humanitarnaje.

— A jak atrymałasia, što nastaŭnik biełaruskaj movy budavaŭ mietro ŭ Izraili?

— Ja śviadoma pajšoŭ vučycca ŭ Pieduniviersitet imia Maksima Tanka, na płatnaj asnovie. Tamu nie daviałosia adpracoŭvać dva hady.

Troški papracavaŭ u škole padčas studenctva, i mnie spadabałasia. Ale ž padabałasia nie sistema, chutčej — być volnym nastaŭnikam. I mnie davali peŭnuju volu, bo byŭ jašče studentam, i nie treba było zapaŭniać roznyja papierki.

Paśla ŭniviersiteta zrazumieŭ, što mnie nie chopić zarobku, kab zdymać kvateru ŭ Minsku. Tamu pracavaŭ fizična, pakul nie źjaviłasia ideja machnuć u Izrail. Dla mianie stała normaj pracavać rukami, a nie hałavoj.

U Poznani jość škołka vychadnoha dnia, i ja navat čas ad času pravodžu ŭroki, kali treba kahości zamianić. Ale ŭžo nie adčuvaju taho impetu.

Ja i vučyŭsia tamu, što hareŭ mienavita biełaruskaj movaj dy litaraturaj, jak tvorčaściu. A zaraz nie lublu, kali źviartajuć uvahu, što ja razmaŭlaju pa-biełarusku. Chaču kab było, jak va ŭkraincaŭ: razmaŭlajuć pa-ŭkrainsku i na heta nie źviartajuć uvahu. Bo heta narmalna.

Ja razmaŭlaju na biełaruskaj usio žyćcio, navat inakš — ja na joj žyvu. U Poznani ź ciaham času zaŭvažyŭ, što amal usie, chto mianie atačaje — razmaŭlajuć pa-biełarusku. I heta naturalna.

«Nam padabajecca ŭzhadvać Zianona Paźniaka, bo byccam my tut biełaruskija paźniuki»

— My dałučylisia da supołki biełarusaŭ Poznani. Amal kožny dzień u nas mierapryjemstvy: pieśni, tancy, litaraturnyja imprezy.

A kali niechta kudyści jedzie, ci patrebien padarunak — u nas zamaŭlajuć «Paznańskija pacałunki». I hetaja jednaść biełarusaŭ vielmi natchniaje, dadaje stymuł pracavać dalej. Chočam zrabić z našaha instahrama sapraŭdny brend.

Palaki stali zaŭvažać naš ziefir, bo dla ich heta niešta niezrazumiełaje, navat niama słova-adpaviednika ŭ polskaj movie. A my z zadavalnieńniem im tłumačym, bo ciažka jeści toje, što nieviadomaje. I tady jany zamaŭlajuć siabram: «Napišy na etykietcy pa-polsku nazvu, ale dadaj, što heta biełaruski desiert».

Pryjemna, što nas zaŭvažyli, viedajuć, što my biełarusy, i što my robim takija prysmaki. Ale ž hałoŭnaje, kab biełarusy nie stracili cikavaść da biełaruskaha.

— Na videa, prezientujučy «Paznańskija pacałunki», vy zhadali nazvu vašaha ziefira razam z proźviščam Zianona Paźniaka…

— Heta ŭ nas časty žart, bo sapraŭdy ciažka skazać, jak my, biełarusy ŭ Poznani, nazyvajemsia: paźniuki, paźniaki, paznaniaki… Možna nasamreč spytacca ŭ daśviedčanaha čałavieka ci adkryć słoŭnik, ale nam padabajecca ŭzhadvać Zianona Paźniaka, bo byccam my tut biełaruskija paźniuki.

Pavažaju Paźniaka za toje, što ŭ pačatku 90‑ch jon rabiŭ hodnuju spravu i danosiŭ da nas biełaruskaść. Ciapier razumieju, što hady časam biaruć svajo. Ale našy ŭzhadki pra Zianona Stanisłavaviča — jany pra znakamituju i vielmi važnuju postać.

Kolki jon u svoj čas usiaho zrabiŭ! Kab nie jon, moža b my i nie byli siońnia biełarusami. Bo biełarusy, kali razvaliŭsia Sajuz, byccam nie mieli anijakaj ideałohii. A dziakujučy takim ludziam my zrazumieli, chto my i da čaho imkniemsia.

Kamientary2

  • Ńjujorkier
    01.11.2025
    Małajcy, braty Biełarusy! Nabyŭ by vašyja prysmaki , nažal daloka. Adkryvajcie kramu ježy i pradavajcie ŭsio dla Biełarusaŭ, Ukraincaŭ, Palakaŭ…šmat hatovych tavaraŭ možna nabyć z Ukrainy Małdovy, Kazachstana.
  • Maciej Buračok
    02.11.2025
    Zdajecca pracavaŭ z hetym chłopcam razam na adnym zavodzie ŭ Biełastoku)

Ciapier čytajuć

Kab razdać kvitki na Šamana, padklučyli rajvykankamy. A jon zapisaŭ videa «Priviet, Biełoruśsija!» i śpiavaŭ himn Rasii77

Kab razdać kvitki na Šamana, padklučyli rajvykankamy. A jon zapisaŭ videa «Priviet, Biełoruśsija!» i śpiavaŭ himn Rasii

Usie naviny →
Usie naviny

U Jehipcie paśla dvaccaci hadoŭ budaŭnictva adkryli najbujniejšy muziej śvietu

«Ja zrazumieŭ, što ŭsio, kaniec». Stvaralnik fiestyvalu «Bulbamuvi» vyrašyŭ spynić jaho4

Taktyka «mir praź siłu» — pryvileja vialikich dziaržaŭ. Što pakazvaje historyja z šarami na biełaruska-litoŭskaj miažy13

Žančyna nabyła spartyŭny kaścium biełaruskaha brendu za 600 rubloŭ i ŭ šoku ad jakaści15

Biełaruś stała papularnym abjektam dla kibieratak2

U Mahilovie adzin biznesmien zakazaŭ padpał mašyny inšaha

Jak adznačajuć Dziady3

Jak vyhladaje most pamiž vulicaj Maskoŭskaj i płoščaj Niezaležnaści, jaki adkryli siońnia5

Cichanoŭskaja: Navat kali nie možacie naviedać ich na mohiłkach — zapalicie śviečku, pramoŭcie ich imiony, addajcie im chvilinu cišyni3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kab razdać kvitki na Šamana, padklučyli rajvykankamy. A jon zapisaŭ videa «Priviet, Biełoruśsija!» i śpiavaŭ himn Rasii77

Kab razdać kvitki na Šamana, padklučyli rajvykankamy. A jon zapisaŭ videa «Priviet, Biełoruśsija!» i śpiavaŭ himn Rasii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić