«Ź piaci varyjantaŭ try kvatery zdavalisia tolki hramadzianam Biełarusi». Rasijanie pierajechali ŭ Homiel paśla ataki USU na Bransk — što ich dzivić?
Siamja Lebiedzievych — Darja i Valeryj — jašče niekalki tydniaŭ tamu žyła ŭ Bransku. Pierajechać u Biełaruś jany kančatkova vyrašyli paśla rakietnaj ataki USU 10 sakavika — tady cellu ŭkrainskich vajskoŭcaŭ u Bransku staŭ vajskovy zavod «Kremnij Eł».

Što ich ździŭlaje ŭ Biełarusi?
«U Biełarusi razmaŭlajuć pa-rusku. Paŭsiul. Usie razmaŭlajuć pa-rusku! Ź vidavočnych plusoŭ — knihi pradajucca na ruskaj movie», — adznačyła pazityŭny momant dla siabie rasijanka. «A jašče tut vielmi papularnyja rynki — ja prosta abažaju hetuju estetyku. Ludzi rehularna chodziać tudy pa śviežuju harodninu, frukty i vypiečku. Asartymient tam bolšy, čym u sietkavych kramach. I što niemałavažna — paŭsiul prymajuć rasijskija kartki».
znakomlu vas s Kuziej! vtoraja sobačka na podchodie, hotovitsia śnimaťsia
Radujecca siamja i tamu, što narešcie moža karystacca ŭsimi sacsietkami biez VPN, jeści smačnyja draniki i kajfavać ad taho, što «ničoha nie adbyvajecca, usio spakojna, ludzi prosta kajfujuć» (na apošniaje im užo zapiarečyli biełarusy, pravioŭšy lekcyju pa dyktatury i palitviaźniach).
Siarod minusaŭ ža Darja ŭ svaim tyktoku ahučvaje nastupnyja rečy:
«Tut dosyć mała kvater na arendu. Kali my pryjechali, u nas było piać varyjantaŭ, try ź jakich zdavalisia tolki hramadzianam Biełarusi. Byŭ toj jašče kvest, kali ščyra. Darečy, važna viedać, što tut nie pracuje «Avita».
Jak haspadyniu dvuch sabak dziaŭčynu niepryjemna ŭraziła staŭleńnie da žyvioł u Homieli.
«Bolšaja častka ŭstanoŭ tut nie doh-frendli. Ale časam atrymlivajecca damovicca, kab pranieści sabaku na rukach».
Adznačyła błohierka i roźnicu ŭ asartymiencie lekaŭ. Ale ahułam pakul rasijanam usio padabajecca.
«My źmiaścili svajo žyćcio ŭ dźvie karobki i pakinuli miesca, jakoje ja ličyła svaim domam. Vyjechali prychapkam u niezapłanavanuju emihracyju. Z adnaho boku sumna, ale ahułam nam padabajecca».
Kamientary