Śviet

«My mahli b zasłuchać jaho jak druhi bok». Kyrhyzstan viadzie pieramovy ab viartańni Kurmanbieka Bakijeva

U kyrhyzskim siehmiencie internecie stali raspaŭsiudžvacca čutki pra toje, što Maksim Bakijeŭ, syn byłoha prezidenta Kurmanbieka Bakijeva, nibyta prylacieŭ u Biškiek na pryvatnym samalocie. Hetyja čutki vyklikali aktyŭnyja dyskusii ŭ kyrhyzskim hramadstvie, u suviazi z čym miascovaje infarmacyjnaje ahienctva «Kabar» apublikavała kamientar ciapierašniaha prezidenta krainy Sadyra Žaparava.

Bakijeŭ u Minsku padčas prezientacyi svajoj knihi 22 kastryčnika 2015 hoda, fota Siarhieja Zinina

Adkazvajučy na pytańnie, ci moža Maksim Bakijeŭ viarnucca ŭ Kyrhyzstan, i jakaja była b na heta reakcyja ŭładaŭ, Sadyr Žaparaŭ adkazaŭ, što syny byłoha prezidenta Kurbanbieka Bakijeva Maksim i Žanyš byli asudžanyja ŭ Kyrhyzstanie da pažyćciovaha źniavoleńnia. Tamu kali jany viernucca ŭ krainu, to adrazu trapiać u turmu, i sudovy prysud nie padlahaje pierahladu.

Tamu, maŭlaŭ, ich Kyrhyzstanu i nie vydajuć, «bo my nie možam nie pasadzić ich u turmu».

Što tyčycca samoha Kurmanbieka Bakijeva, pa to pa im nibyta viaducca pieramovy i jaho navat hatovyja pieradać pry ŭmovie, što ŭ Kyrhyzstanie jaho nie pasadziać.

Pavodle słoŭ prezidenta Kyrhyzstana, nad hetym u Biškieku «dumajuć». Maŭlaŭ, dobra było b, kab źbiehły palityk pryjechaŭ na radzimu i adkazaŭ na niekatoryja cikavyja pytańni:

«Toje ž tyčycca i Kurmanbieka Bakijeva. Kolki hrošaj zachoŭvałasia ŭ kletkach. Taksama abmiarkoŭvajecca vykradzieny z ofisa Maksima załaty kancentrat. Jaki byŭ jaho abjom u tonach? My mahli b zasłuchać jaho jak druhi bok pa padziejach krasavika, červienia i inšych spravach i, narešcie, pastavić u ich kropku. Bo narod užo 15 hadoŭ patrabuje: «Čamu nie možacie dastavić ich z toj ža Maskvy ci Minska?» 

Kurmanbiek Bakijeŭ byŭ prezidentam Kyrhyzstana ŭ 2005-2010 hadach. Jon atrymaŭ uładu paśla hvałtoŭnaha źviaržeńnia pieršaha prezidenta krainy Askara Akajeva, ale praź piać hadoŭ musiŭ uciakać ad narodnaha hnievu ŭžo sam. Tady Bakijeŭ ź siamjoj i paplečnikami pierabraŭsia ŭ Biełaruś, dzie Łukašenka daŭ im palityčny prytułak.

Kyrhyzstan, u jakim z taho času ŭžo nie raz mianiałasia ŭłada, nieadnarazova prasiŭ i patrabavaŭ vydačy Bakijeva, ale kožny raz atrymlivaŭ admovu. Pry hetym Kurmanbiek Bakijeŭ razam ź jahonymi siamiejnikami ŭžo daŭno majuć biełaruskaje hramadzianstva.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Ja pra mužoŭ-biełarusaŭ čuju tolki: «Nikoli znoŭ!» Čamu bčb-niaviesta Ina Zajcava na hod źnikła z sacsietak i što ź joj ciapier?2

«Ja pra mužoŭ-biełarusaŭ čuju tolki: «Nikoli znoŭ!» Čamu bčb-niaviesta Ina Zajcava na hod źnikła z sacsietak i što ź joj ciapier?

Usie naviny →
Usie naviny

Łukašenka pavinšavaŭ narod Ukrainy z Dniom Niezaležnaści, pažadaŭ «pa-sapraŭdnamu niezaležnaha raźvićcia»14

«Abutak dla sapraŭdnych patryjotaŭ»: biełaruskaja fabryka robić dla školnikaŭ boty z čyrvona-zialonymi šnurkami30

Jakim budzie nadvorje ŭ apošni tydzień leta

«Šedeŭry Maleviča» z-pad matraca piensijanierki. Kurjoz u śviecie mastactva2

Tryvožny zvanočak — patreba vypić zranku. Narkołah raskazaŭ, jak zrazumieć, što vy ałkaholik19

Pamior biznesmien z 90-ch Alaksandr Smancar. Heta jon u 2010 zvaniŭ Statkieviču na Płošču i zaklikaŭ «siadać u kresła Sidorskaha»

Kala 19 tysiač kamier płanujuć ustalavać kala minskich padjezdaŭ. Heta amal u 10 razoŭ bolš, čym ciapier11

Raku ŭ Biełaviežskaj puščy paviarnuli ŭ rečyšča XIX stahodździa2

U Niaśvižy vystaŭlajucca tvory biełaruskich majstroŭ, vyviezienych u Maskvu. Toje, što jany ŭmieli, ruskim majstram tady i nie śniłasia25

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja pra mužoŭ-biełarusaŭ čuju tolki: «Nikoli znoŭ!» Čamu bčb-niaviesta Ina Zajcava na hod źnikła z sacsietak i što ź joj ciapier?2

«Ja pra mužoŭ-biełarusaŭ čuju tolki: «Nikoli znoŭ!» Čamu bčb-niaviesta Ina Zajcava na hod źnikła z sacsietak i što ź joj ciapier?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić