Vajna

Ukrainskaja SPA pratrymajecca biez zachodnich pastavak snaradaŭ tolki da sakavika — The New York Times

Ukrainskija sistemy supraćpavietranaj abarony adčuvajuć niedachop snaradaŭ: kali ŭ najbližejšy čas nie budzie papaŭnieńniaŭ zapasaŭ, to ich chopić tolki da sakavika. Pra heta piša The New York Times sa spasyłkaj na acenku amierykanskich čynoŭnikaŭ.

Fota: Diego Herrera Carcedo/Anadolu via Getty Images

Zachodnija čynoŭniki i vajskovyja ekśpierty papiaredžvajuć, što biez dapamohi ZŠA Ukraina moža paźniej u hetym hodzie adčuć «kaskadny kałaps» uzdoŭž frontu. Jany adznačajuć, što heta adbudziecca nie raniej, čym praz paru miesiacaŭ. Ale bieź źniešniaj padtrymki, dadajuć jany, ciažka ŭjavić, jak Ukraina zmoža ŭtrymlivać svaje biahučyja pazicyi na poli boju.

Surazmoŭcy NYT ličać, što da sakavika biahučaha hoda Ukrainie budzie składana pravodzić łakalnyja kontrataki, a da pačatku leta Uzbrojenyja siły Ukrainy mohuć sutyknucca ź ciažkaściami ŭ adbićci napadaŭ praciŭnika. Krynicy vydańnia papiaredžvajuć, što najbolš adčuvalny deficyt bojeprypasaŭ adčuvajecca ŭ rajonie Aŭdziejeŭki.

Rasii, adnak, taksama budzie składana chutka stvaryć dastatkovy patencyjał dla praviadzieńnia bujnoha nastupleńnia na ŭschodzie Ukrainy, adznačajuć analityki. Chutčej za ŭsio, rasijskija vojski buduć prasoŭvacca napierad «niazhrabna i razroźniena», ź vialikimi stratami, miarkujuć jany.

Ciapier USU štodnia vykarystoŭvajuć tolki tracinu nieabchodnaj kolkaści artyleryjskich snaradaŭ dla ŭtrymańnia svaich pazicyj, paviedamlaje ŭ svaju čarhu Financial Times. Bolšaść amierykanskich pastavak faktyčna prypyniena, a praces pašyreńnia vytvorčaści zbroi ŭ Jeŭrapiejskim sajuzie adbyvajecca niedastatkova chutka.

Vydzialeńnie vajskovaj dapamohi Ukrainie zastajecca pradmietam roznahałośsiaŭ u Kanhresie ZŠA. Na minułym tydni prajekt ab vydzialeńni pakieta vajskovaj dapamohi na sumu kala 60 młrd dalaraŭ zmoh prajści z boku sienataraŭ papiaredniaje ŭchvaleńnie. Ciapier za jaho pavinny prahałasavać u Sienacie i Pałacie pradstaŭnikoŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Chto taja Alina, ź jakoj Łukašenka tancavaŭ hetym razam na navahodnim bali18

Chto taja Alina, ź jakoj Łukašenka tancavaŭ hetym razam na navahodnim bali

Usie naviny →
Usie naviny

Žychar Babrujska ŭ pryvatnaj pierapiscy z byłoj žonkaj abraziŭ jaje. Jaho aštrafavali4

Kiroŭca trapiŭ u DTZ na chutkaści 3 km/h. U jaho zabrali pravy na paŭhoda i aštrafavali na 10 bazavych3

U Polščy raście kolkaść admoŭ biełarusam u vydačy prajaznoha dakumienta. U čym pryčyna?7

U Minsku pradajuć kvateru byłoha pijanista «Pieśniaroŭ». Interjery ŭražvajuć FOTY5

Dačka biełaruskaj baskietbalistki trapiła na kulinarnaje šou ŭ Italii

U Maskvie zahinuli dvoje palicejskich: nieviadomy kinuŭ vybuchoŭku ŭ ich mašynu1

Jarasłaŭ Ramančuk daje prahnoz, kali skončycca vajna. I raskazvaje, čym ciapier zajmajecca i jak jaho šakavali zajavy Babaryki13

Najomnika što byŭ va ŭkrainskim pałonie, viarnuli ŭ Rasiju, a zatym asudzili ŭ Biełarusi nie mienš čym na 10 hadoŭ8

Ekanomika ZŠA demanstruje samy vysoki rost za apošnija dva hady11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Chto taja Alina, ź jakoj Łukašenka tancavaŭ hetym razam na navahodnim bali18

Chto taja Alina, ź jakoj Łukašenka tancavaŭ hetym razam na navahodnim bali

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić