Litaratura

Adkryli pieradzamovu na novy raman Źmitra Višniova

Vydaviectva Skaryna Press razam ź inicyjatyvaj «33 knihi dla inšaj Biełarusi» padrychtavała da publikacyi novy raman Źmitra Višniova «Ja — toje miasa, jakoje pryhatavaŭ Źmicier» i adkryła pieradzamovu, paviedamlaje Bellit.info.

«Raman byŭ dapisany jašče letaś u Bierlinie, ale ja praciahvaŭ zajmacca jahonaj redakturaj i sioleta. U im ja razrezaŭ siabie nie škadujučy, kab možna było pabačyć majo serca, jakoje pulsuje. Vielmi spadziajusia, što hetaja kniha nie pakinie vas u spakoi», — dzielicca navinoj u sacsietkach Źmicier Višnioŭ i dziakuje siarod inšaha Irynie Hierasimovič i Hiote-Instytutu.

U anatacyi havorycca, što novy tvor Źmitra Višniova — heta raman-łabirynt, jaki nahadvaje adnačasova padarožža Dante ŭ piekła, płavańnie Adysieja dadomu i kampjutarnuju hulniu-błukałku, u dzie treba adšukać vyjście i vyžyć. Sustrečy z pamierłymi siabrami i viadomymi asobami: Ułdysam Berzińšam i Alesiem Rodzinym, Andrejem Bitavym i Edvardam Munkam, Jankam Brylom i Džejmsam Džojsam — šlach hieroja ŭ zahadkavaj kapsule času budzie pakručastym, jamu daviadziecca sutyknucca z ułasnymi strachami i spaznać samoha siabie.

Źmicier Višnioŭ — paet, prazaik i mastak i vydaviec. Adzin z suzasnavalnikaŭ lehiendarnaha mastackaha ruchu «Bum-Bam-Lit», jaki ŭ 1990-ja hady prahnuŭ razarvać miežy litaratury i imknuŭsia da sintezu mastactvaŭ.

Aŭtar knih «Štabkavy tamtam» (1998), «Tamburny maskit» (2001), «Trap dla suślika, albo nekrafeličnaje daśledavańnie adnaho vidu hryzunoŭ» (2002), «Vieryfikacyja naradžeńnia» (2005), «Faraon u zaaparku» (2007), «Zamak, pabudavany z krapivy»(2010), «Šorhat žukoŭ» (2011), «Śpityja barkasy» (2014), «Kali pryhledziecca — Mars sini» (2018). U 2014 hodzie raman Das Brennessekhaus vyjšaŭ pa-niamiecku.

Taksama zajmajecca žyvapisam.

U 2007 hodzie razam ź Michasiom Bašuram Źmicier Višnioŭ stvaryŭ vydaviectva «Halijafy», jakoje pieradusim vydavała biełaruskamoŭnuju litaraturu i nadavała asablivuju ŭvahu debiutnym i zabytym tvoram minułaha stahodździa. Vydaviectva i kniharnia praisnavali da 2022 hoda.

Ciapier žyvie ŭ Hiermanii.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Na takuju ch**niu paviałasia». Rasijanka pryjechała ź Sibiry ŭ Biełaruś i ciapier z maciukami raskazvaje, jak tut składana žyć26

«Na takuju ch**niu paviałasia». Rasijanka pryjechała ź Sibiry ŭ Biełaruś i ciapier z maciukami raskazvaje, jak tut składana žyć

Usie naviny →
Usie naviny

Kuryca stała samym spažyvanym miasam na płaniecie1

Abaraniać Słaviansk i Kramatorsk daručana lehiendarnym hienierałam Bileckamu i Prakapienku. Jaki płan Ukrainy?3

Kraina Buha. Prajechalisia ad Vaładavy da Supraśla ŭ pošukach stračanaha raju19

Apple ŭ vieraśni źbirajecca prezientavać pieršy składny ajfon

Kala tysiačy turystaŭ zahinuli ci źnikli bieź viestak u Niepale i Kitai paśla katastrafičnych pavodak2

«Nie mahu vyzvalić palitźniavolenych, ale mahu palepšyć žyćcio adnaho čałavieka». Biełaruska raskazała, jak stała pryjomnaj maci

Piensijanierka raspaviała, jak pad vidam supracoŭnikaŭ rajvykankama jaje ledź nie abłapošyli machlary5

Kiraŭnik CRU prylataŭ u Maskvu, kab papiaredzić Rasiju ab niedapuščalnaści ataki na krainy Bałtyi — Politico24

Siel u Niepale i Tybiecie: kala 1500 čałaviek zahinuli ci źnikli. Bolšaść ź ich — turysty, siarod ich 53 ukraincy1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Na takuju ch**niu paviałasia». Rasijanka pryjechała ź Sibiry ŭ Biełaruś i ciapier z maciukami raskazvaje, jak tut składana žyć26

«Na takuju ch**niu paviałasia». Rasijanka pryjechała ź Sibiry ŭ Biełaruś i ciapier z maciukami raskazvaje, jak tut składana žyć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić