Śviet1212

Nobieleŭskaja łaŭreatka, ubačyŭšy siońnia telefanavańnie ź nieznajomaha zamiežnaha numara, nie stała pierapyniać lekcyju i zdymać słuchaŭku

Nobieleŭskuju premiju pa fizicy siońnia atrymali navukoŭcy, jakija zdoleli zazirnuć unutr atama.

An ŁJUie. Fota: mfa.org

Łaŭreatami Nobieleŭskaj premii pa fizicy 2023 hoda stali Pjer Ahaścini, Fierenc Kraŭz i An ŁJUie. Najvyšejšuju ŭznaharodu navukovaha śvietu jany atrymali za ekśpierymientalnuju raspracoŭku technałohii zvyškarotkich łaziernych impulsaŭ, jakaja dazvalaje zazirnuć ŭnutr atama, piša Bi-bi-si.

Siabry Nobieleŭskaha kamiteta rastłumačyli, što ŭ 2001 hodzie navaśpiečanyja łaŭreaty niezaležna adno ad adnaho praviali paśpiachovyja ekśpierymienty, jakija faktyčna zakłali asnovu novaha navukovaha napramku — atasiekundnaj fiziki.

Atasiekunda — adna tryljonnaja dola siekundy. U takich mikra-mikravieličyniach davodzicca vymiarać pracesy, jakija adbyvajucca z materyjaj na ŭzroŭni atamaŭ i elektronaŭ.

Pryčym, ubačyŭšy zvanok ź nieznajomaha zamiežnaha numara, An ŁJUie nie stała pierapyniać lekcyju i zdymać słuchaŭku. Heta telefanavaŭ Nobieleŭski kamitet.

Z 1901 hoda Nobieleŭskuju premiju ŭ halinie fiziki prysudžali 116 razoŭ, jaje łaŭreatami stali 222 čałavieki.

Letaś Nobieleŭskuju premiju pa fizicy padzialili francuz Alen Aśpiet, amierykaniec Džon Kłaŭzier i aŭstryjec Anton Cajlinhier — jaje prysudzili za daśledavańni ŭ halinie kvantavaj miechaniki, jakija ekśpierymientalna dakazali, što navat vialiki Ejnštejn moža pamylacca.

Heta druhaja Nobieleŭskaja premija, uručanaja sioleta. Napiaredadni Katalin Karyko ź Vienhryi i Dru Vajsman z ZŠA atrymali premii ŭ halinie miedycyny i fizijałohii — za adkryćci, jakija dazvolili raspracavać novy typ vakcyn na asnovie RNK.

U sieradu nazavuć nobieleŭskaha łaŭreata pa chimii, a ŭ čaćvier (14:00) — pa litaratury.

Kamientary12

  • k
    03.10.2023
    Attosiekunda — odna trillionnaja dola siekundy.
    Niepravda.
    Eto odna kvintilonnaja dola siekundy.
    Pikosiekunda odna trillionnaja.
  • ?
    03.10.2023
    Nobielevka po ochrienitielno važnoj i intieriesnoj tiemie, a zahołovok staťji - "Nobieleŭskaja łaŭreatka, ubačyŭšy siońnia telefanavańnie ź nieznajomaha zamiežnaha numara, nie stała pieraryvać lekcyju i zdymać słuchaŭku". V strannoje vriemia živiem...
  • Jahiełončik
    03.10.2023
    Dyk što dziŭnaha, voś ja vykładčyk i nikoli nie pierapyniaju lekcyi, kali telefanujuć. Amal usio moža začakać niejkuju hadzinu.

Ciapier čytajuć

U Poznani hiniekołah vydaliŭ 24‑hadovaj biełaruscy matku i jaječniki bieź jaje zhody. Jamu pahražaje da 20 hadoŭ turmy11

U Poznani hiniekołah vydaliŭ 24‑hadovaj biełaruscy matku i jaječniki bieź jaje zhody. Jamu pahražaje da 20 hadoŭ turmy

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruskaja vučonaja ŭ 47 hadoŭ emihravała z-za pazicyi. Jana pakinuła navuku i pajšła pracavać na fabryku12

Padčas udaraŭ pa Tehieranie zahinuli ziać i niaviestka Ali Chamieniei8

Iran, vierahodna, zakryŭ Armuzski praliŭ1

Stała viadoma, jak Tramp kiruje vajskovaj apieracyjaj suprać Irana3

Mužčyna na sapbordzie, jaki zahinuŭ u Śvisłačy ŭ centry Minska, udaryŭsia hałavoj ab most, kali fatahrafavaŭsia2

«Biełavija» paviedamiła, što ciapier budzie z rejsami ŭ Dubaj i Dochu

Źjaviłasia VIDEA traplańnia iranskaha «Šachieda» ŭ chmaračos u Bachrejnie

Rezidencyja ajatały Chamieniei lažyć u ruinach, što ź im samim — nieviadoma3

Rasija pahražaje vyjści ź pieramoŭ, kali joj nie addaduć uvieś Danbas12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Poznani hiniekołah vydaliŭ 24‑hadovaj biełaruscy matku i jaječniki bieź jaje zhody. Jamu pahražaje da 20 hadoŭ turmy11

U Poznani hiniekołah vydaliŭ 24‑hadovaj biełaruscy matku i jaječniki bieź jaje zhody. Jamu pahražaje da 20 hadoŭ turmy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić