Navapałačanin zavierbavaŭsia ŭ rasijskaje vojska i pajechaŭ vajavać. Ciapier jaho šukaje dačka
Žycharka Navapołacka Alaksandra Bahdanava (Słocina) raźmiaściła videazvarot adnosna pošuku svajho baćki — 56‑hadovaha hramadzianina Biełarusi Dźmitryja Słocina, zaŭvažyŭ telehram-kanał «Vitiebsk, ja hulaju!»

U padmaskoŭnym Nahinsku mužčyna padpisaŭ kantrakt z rasijskaj armijaj, prachodziŭ słužbu ŭ 11‑j rocie 4‑ha bataljona, 1‑m motastrałkovym pałku.
4 studzienia hetaha hoda jon apošni raz vychodziŭ na suviaź, z 29 studzienia ličycca źnikłym bieź viestak.
Dačka źviarnułasia ŭ roznyja rasijskija dziaržaŭnyja orhany — Minabarony, SK, vajskovuju palicyju, vajskovuju prakuraturu. Joj nie adkazali va ŭstanoŭlenyja terminy, i ciapier jana maje namier padać zajavu na biaździejnaść rasijskich orhanaŭ.
Raniej Dźmitryj Słocin pracavaŭ na navapołackim «Naftazavodmantažy», a apošnim časam, miarkujučy z usiaho, u Rasii.
Palavod kałhasa «Čyrvony bajec» z mahiloŭskaha Kiraŭska pierasieŭ ź siejałki na tank, a potym — na bajavy mapied. I pajechaŭ šturmavać Zaparožža
Biełarus pajechaŭ vajavać za Rasiju, padarvaŭsia na minie i zdaŭsia ŭ pałon. Ukrainski bajec nios jaho na śpinie 10 km
18‑hadovy kursant Vajskovaj akademii ź Lachavič nikomu ničoha nie skazaŭ, zabraŭ dakumienty i pajechaŭ vajavać za Rasiju. Ciapier pa im płačuć
Ščypač ź Mioraŭ ciahaŭ u susiedziaŭ mabilniki, ale padniaŭ staŭki i pajechaŭ vajavać za Rasiju. I davajavaŭsia
Viciebski małaletka vučyŭsia ŭ Maskvie, ale kraŭ na radzimie. Potym naniaŭsia vajavać suprać Ukrainy. Čym skončyłasia?
Ciapier čytajuć
Irłandziec, da jakoha małaja Cichanoŭskaja jeździła ŭ 1990-ja: «Kali b niechta skazaŭ, što adnoje z hetych dziaciej stanie palitykam, ja b pakazaŭ na Śvietu»
Irłandziec, da jakoha małaja Cichanoŭskaja jeździła ŭ 1990-ja: «Kali b niechta skazaŭ, što adnoje z hetych dziaciej stanie palitykam, ja b pakazaŭ na Śvietu»
«Pra ciažarnaść viedali tolki jana i jaje chłopiec». Stali viadomyja padrabiaznaści historyi ź miortvym niemaŭlom, znojdzienym u Baranavičach u pakiecie
Kamientary