Muzyka77

Śpiavačka Rusia atrymlivaje adukacyju «vakalnaha terapieŭta». Što heta takoje?

«Praz huk možna sensarna stymulavać čałavieka, bo huk pracuje z padśviadomaściu. Kali viedać, kamu, što i jak havaryć, śpiavać, davać słuchać, to takija mietady dapamahajuć čałavieku stać bolš ščaślivym», — pierakananaja Rusia (Maryna Šukiurava).

Śpiavačka Rusia. Fota ournalby.com

Rusia zajmajecca ŭ niamieckaha terapieŭta Hansa-Hielmuta Dekier-Fojhta, jaki pry dapamozie huku supravadžaje čałavieka ad embryjona da apošniaha ŭzdychu.

«Ja maru adkryć kursy dla ciažarnych žančyn, kab raskazvać im, jak razmaŭlać ź dziciom jašče da jaho naradžeńnia. Kab jano razumieła, što navakolny śviet nie taki strašny», — kaža Rusia.

«Naprykład, kali ŭ embryjona tolki farmirujecca skura, jon moža skuraj adčuć vibracyi hołasu maci, jakaja razmaŭlaje ź im abo śpiavaje pieśni. Hetyja vibracyi zapisvajucca ŭ pamiaci cieła, tamu ŭ budučyni takoje dzicia bolš uraŭnavažanaje i mienš schilnaje da depresij», — śćviardžaje śpiavačka. 

«Kali dzicia ŭžo naradziłasia, treba viedać, što ŭ hołasie maci zašyfravany kvintavy intervał, jaki dobra ŭsprymajuć dzieci. Ja heta adčuła pa svajoj dačce Ai. Kali ja havaru: «So-niej-ka, ka-cha-na-ja, da-ču-ška», jana prysłuchoŭvajecca da hetych słovaŭ. Pasprabujcie skazać: «Mama lubić ciabie, mama ciabie nikoli nie pakinie». I vy zaŭvažycie, što vy takimi słovami byccam hładzicie čałavieka», — dzielicca Rusia.

Z hetaha ž kursa muzyčnaj terapii Rusia daviedałasia, što samy nievynosny huk dla čałavieka — heta cišynia.

Kali zamaŭkajuć usie huki, chočacca ŭskryknuć ci zahavaryć z samim saboj, aby nie znachodzicca ŭ poŭnaj cišyni.

«Heta roŭna dziejničaje i na darosłych ludziej, i na niemaŭlat, i na tych ža embryjonaŭ. Kali raptam mama zasynaje, serca jaje bjecca amal niačutna, i dzicia tryvožycca: mamy niama, śviatło źnikła, zastałasia tolki cišynia», — kaža Rusia.

Taksama važna, jak razmaŭlać ź dziciom.

«Razmaŭlajcie hrudnym, spakojnym hołasam, a nie siusiukańniem ci pavyšanymi tanami. Naohuł, dla kožnaha ŭzrostu pavinna być svaja intanacyja, pryčym jak hołasu, tak i muzyki. Nielha skazać, što, maŭlaŭ, kłasiku možna słuchać usim, a voś ciažki rok nikomu. Dzieciam treba stavić muzyku, piesieńki, jakija śpiavajucca mulciašnymi hałasami, dla dziaciej heta zrazumieła. Darosłym, kab źniać napruhu, karysna pasłuchać technamuzyku. Dla hetaha, ułasna, i chodziać na dyskateki», — raspaviadaje Rusia.

«Što datyčycca ciažkaha roku, jaho navat karysna słuchać padletkam. Naprykład, muzyka «Bruta» ci «Drezdena» vydatna pasuje dla 12-hadovych dziaciej, katorym harmony va ŭsiu cisnuć na hałavu, a seksam, kab źniać hety hniot, zajmacca jašče rana», — raskazvaje Maryna Šukiurava.

U płanach śpiavački adkryć u Minsku kabiniet, dzie buduć visieć hamaki i dzie možna budzie pry dapamozie muzyki pryvodzić svaje emocyi ŭ spakojny stan.

Kamientary7

Ciapier čytajuć

Biełaruska raskazała, jak jechała na ciahniku z Adlera ŭ Minsk, jaki vymušany byŭ spynicca praz ataku dronaŭ6

Biełaruska raskazała, jak jechała na ciahniku z Adlera ŭ Minsk, jaki vymušany byŭ spynicca praz ataku dronaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Premjeru i śpikieru Siejma Litvy prypomnili, što jany 17 hadoŭ tamu jeździli ŭ Biełaruś6

Padčas urahanu ŭ Mahilovie viecier źnios sabačuju budku razam z sabakam1

Pamior śpiavak Ozi Osbarn14

Pamior Edvard Zajkoŭski8

Asudžany za «Hajun» da chimii brat Ihara Łosika ŭciok ź Biełarusi11

«Sam by pajšoŭ vajavać, kali b hałava nie kružyłasia». Eduard Małafiejeŭ raskazaŭ pra svaje kryŭdy, Łukašenku i vajnu16

Čamu Łukašenka nie Alijeŭ13

Pad Hrodnam znajšli lisičku, jakaja prarasła praz čerap

Ceny na kvitki ŭ Vilniu ŭražvajuć. Čamu dabracca da Litvy našmat daražej, čym da Varšavy i Maskvy3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełaruska raskazała, jak jechała na ciahniku z Adlera ŭ Minsk, jaki vymušany byŭ spynicca praz ataku dronaŭ6

Biełaruska raskazała, jak jechała na ciahniku z Adlera ŭ Minsk, jaki vymušany byŭ spynicca praz ataku dronaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić