Hramadstva

Śpiecyjalist nazvaŭ dźvie asnoŭnyja pryčyny, čamu ŭdałosia ŭratavać arhan u Budsłavie

Na ciapierašni momant značnuju škodu dla budsłaŭskaha arhana nie vyjavili, piša Alaksandr Burdzialoŭ — układalnik encykłapiedyi «Arhany Biełarusi».

Alaksandr Burdzialoŭ i Anatol Drybas, stvaralniki encykłapiedyi «Arhany Biełarusi». Fota Dźmitryja Bruško, Tut.by

«Stan arhana ad pažaru mocna nie źmianiŭsia, nie paciarpieŭ ad vysokaj tempieratury: vuhli, što padali na jaho, chutka patušyli da raźvićcia ŭzharańnia, krytyčnaha zalivańnia vadoj važnych miechanizmaŭ nie adbyłosia. Ale ŭ toj ža čas heta nie aznačaje adsutnaści škody ŭ doŭhaterminovaj pierśpiektyvie (praź źniščeńnie dachu kaścioła). Ciapier arhan zastajecca ŭ kaściole ŭ nierazabranym vyhladzie, za vyklučeńniem reštak rehistra Vox humana i 95% draŭlanych trub.

Jašče padčas likvidacyi pažaru pa prośbie probašča ks. Dźmitryja Dubovika pačałosia abmierkavańnie mahčymych terminovych dziejańniaŭ pa minimizacyi škody dla instrumienta. Zhodna z atrymanymi adkazami roznaj padrabiaznaści ad šerahu arhanołahaŭ było vyrašana arhan nie raźbirać va ŭmovach małoj stupieni zalivańnia — u adpaviednaści z anałahičnymi vypadkami ŭ suśvietnaj praktycy.

Arhan akazaŭsia zality vadoj niaznačna pa dźviuch pryčynach:

1. Na chary praciahnuli pažarny rukaŭ, dzie pracavaŭ pažarnik. U pryvatnaści tušyŭ z charoŭ zapalenyja belki, što ŭpali praz kupał u centr kaścioła, dy vuhli, jakija padali praź vientylacyjnyja adtuliny ŭ stoli. Heta pryviało da značnaha zalivańnia draŭlanaj padłohi vakoł instrumienta i fundamienta jaho korpusa. 

2. Praź vientylacyjnyja adtuliny ŭ stoli trapiła šmat vady, ale jana źbirałasia na naciahnutaj nad arhanam sintetyčnaj tkaninie i vylivałasia praktyčna mima vindład. U miescach, dzie tkanina akazałasia prapalenaja vuhlami, niekatoraja kolkaść vady vyliłasia na vindładu druhoha manuała. 

Adrazu paśla atrymańnia dostupu ŭ kaścioł byli zrobleny nastupnyja dziejańni dla prasušvańnia arhana:

1. Adkryli nakryŭki vindład.

2. Zafiksavali ŭ adkrytym stanoviščy tonavyja kłapany.

3. Šlajfy pieraviali ŭ stanovišča ŭklučeńnia rehistraŭ.

U ciapierašni momant na stoli likvidavali vientylacyjnyja adtuliny nad arhanam i nakryli instrumient plonkaj (pakul tolki źvierchu, kab nie zapavolvać vysychańnie).

Padčas pažaru z arhana jak maha chutčej vyniali ŭsie draŭlanyja truby i reštki rehistra Vox Humana. Učora ŭsie ssunutyja ad hetaha mietaličnyja truby viarnuli na svaje miescy. Mietaličnyja truby značnych paškodžańniaŭ nie atrymali.

Dalej čakajecca naturalnaje pavolnaje vysychańnie mokrych detalaŭ arhana. Dalejšyja dziejańni buduć vyznačacca ŭ adpaviednaści ź situacyjaj, jakaja składvajecca z usim budynkam kaścioła».

Kamientary

Ciapier čytajuć

U Minsku adbylisia masavyja zatrymańni vydaŭcoŭ i kniharaspaŭsiudnikaŭ11

U Minsku adbylisia masavyja zatrymańni vydaŭcoŭ i kniharaspaŭsiudnikaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Jeŭrakamisija źviarnułasia ŭ Bieły dom pa tłumačeńni, što ciapier budzie z handlovaj damovaj paśla admieny trampaŭskich mytaŭ

Viarchoŭny sud ZŠA pryniaŭ rašeńnie ab admienie bolšaści taryfaŭ, uviedzienych Donaldam Trampam8

U ispanskaj Valensii kala marskoj prystani dla jacht znajšli kita vahoj 6,5 tony2

Svajaki byłoha hiendyrektara «Urałkalija» Baŭmhiertniera śćviardžajuć, što jaho na Kipry zabili3

«Blin biełaruski, zalataje ŭ rot nie vuzki». Skandalny kamisar Kryvanosaŭ źniaŭsia ŭ dziŭnaj rekłamie14

Narviehija pabiła svoj ža rekord pa kolkaści zołata na zimovaj Alimpijadzie

Kaleśnikava nie budzie ŭdzielničać u vybarach u KR — u jakoj sakratarom niaspynna pracuje babarykaniec Kraŭcoŭ24

U Polščy skaraciłasia kolkaść kampanij ź biełaruskimi karaniami

Krainy ES pakul nie zmahli ŭzhadnić źmiest 20‑ha pakieta sankcyj suprać Rasii3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Minsku adbylisia masavyja zatrymańni vydaŭcoŭ i kniharaspaŭsiudnikaŭ11

U Minsku adbylisia masavyja zatrymańni vydaŭcoŭ i kniharaspaŭsiudnikaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić