Vajna66

Kamandzir «Azova»: Hetaja vajna nadoŭha, zaklikaju ŭsich zrabić śviadomy vybar i ŭziać u ruki zbroju

Rasija nikoli nie admovicca ad svaich hieapalityčnych metaŭ i nie adpuścić Ukrainu sa svajoj śfiery ŭpłyvu. Vajna budzie praciahvacca roŭna datul, pakul my budziem zdolnyja vieści supraciŭ, miarkuje Dzianis Prakapienka.

Dzianis Prakapienka

Kamandzir bryhady Nachvardyi «Azoŭ» padpałkoŭnik Dzianis Prakapienka («Redzis») ličyć, što vajna va Ukrainie budzie praciahvacca doŭha, tamu jon zaklikaŭ usich, chto nie zadziejničany na słužbie ŭ siłach abarony, zrabić śviadomy vybar i papoŭnić šerahi vajskoŭcaŭ. Pra heta Dzianis Prakapienka napisaŭ u svaim fejsbuku.

«Paśla amal dvuch hadoŭ z pačatku poŭnamaštabnaha ŭvarvańnia Rasii ŭkraincy ŭsio čaściej zadajucca pytańniem: «Jak doŭha praciahniecca hetaja vajna?». Niavyznačanaść i imaviernaść taho, što bajavyja dziejańni buduć praciahvacca hadami, ciśnie na cyvilnych i časam navat na matyvavanych vajskoŭcaŭ, kanstatuje vajskoviec.

«Rasija nikoli nie admovicca ad svaich hieapalityčnych metaŭ i nie adpuścić Ukrainu sa svajoj śfiery ŭpłyvu. Vajna budzie praciahvacca roŭna datul, pakul my budziem zdolnyja vieści supraciŭ», — miarkuje jon.

Lubyja «pieramirji» abo «damoŭlenaści» buduć čarhovym tajm-aŭtam dla voraha, z metaj nazapasić resursy dla dalejšaha nastupu. Tamu naša zdolnaść u krytyčny momant mabilizavać usie nieabchodnyja resursy i pracavać na miažy nialudskich zdolnaściaŭ nie pavinna pastupova pierarastać u abyjakavaść i biezynicyjatyŭnuju stabilnaść.

«Na žal, mnohija ludzi va Ukrainie i za miažoj dahetul admaŭlajucca ŭsprymać biaźlitasnuju realnaść takoj, jakaja jana jość. Chtości naadvarot kamianieje ad adnoj dumki, što mir va Ukrainie moža nastupić ledź nie praź dziesiacihodździe».

«My nie viedajem dakładnaha dnia, miesiaca abo hoda, kali my pieramožam i zmožam viarnucca da našych siemjaŭ. Ale my ŭpeŭnienyja ŭ tym, što kolki b ni doŭžyłasia vajna, pobač z nami nadziejnyja subraty, u našych sercach luboŭ da Radzimy, a ŭ rukach — zbroja. I ŭsio heta nie dazvolić nam adstupić: ni siońnia, ni praz hod ci dziesiać hadoŭ.

Tyja, chto dahetul nie zadziejničany na słužbie ŭ siłach abarony Ukrainy, pavinny zrabić śviadomy vybar: uziać u ruki zbroju, papoŭniŭšy šerahi vajskoŭcaŭ, abo stać dla vojska nadziejnym tyłam, jaki pracuje na padtrymańnie abaranazdolnaści krainy».

«Hetaja vajna nadoŭha. Jana moža doŭžycca hadami. Ad nas zaležyć, što mienavita my robim kožny dzień, kab nablizić našu pieramohu», — reziumuje Dzianis Prakapienka.

Kamientary6

  • Jurij
    19.12.2023
    Hańba, rośsijskij trołl, ťji poputał. U vas b́jiło "tri dnia" - vaša tiema
  • Słava Ukrinie!
    19.12.2023
    Vsie točno i po diełu
  • Jość
    19.12.2023
    Hańba, nie pracuje, zachodź, nie bojsia, hieroj)

Ciapier čytajuć

Ci mahčymy druhi Čarnobyl? I što ciapier robiać ludzi na toj AES? Navukoŭka adkazvaje na važnyja pytańni

Ci mahčymy druhi Čarnobyl? I što ciapier robiać ludzi na toj AES? Navukoŭka adkazvaje na važnyja pytańni

Usie naviny →
Usie naviny

«Vypadak adzin na miljon». U Dniapry ŭ akno kvatery ŭlacieŭ šachied, ale nie razarvaŭsia1

U Mali paŭstancy-tuarehi ŭziali pad kantrol ceły horad

Arnitołahi raźviančali stary jak śviet mif pra ziaziul4

U Biełastoku projdzie prezientacyja knihi «Historyja Biełarusi ad siaredziny XVIII stahodździa i da našaha času»1

Miełoni: Zachad pavinien patrabavać kroki napierad ad Pucina, a nie iści jamu nasustrač4

U Hrodnie znajšli maleńkuju dziaŭčynku, jakaja nie viedaje dzie žyvie5

Padletkam dazvolili pracavać traktarystami na vioscy4

U Biełarusi stvorać novy zabaŭlalny park z histaryčnaj tematykaj2

Skončyŭ žyćcio samahubstvam chłopiec z Maładziečna, jaki pierad viasiellem zrabiŭ svajoj niavieście tatuiroŭku, ad čaho jana pamierła20

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ci mahčymy druhi Čarnobyl? I što ciapier robiać ludzi na toj AES? Navukoŭka adkazvaje na važnyja pytańni

Ci mahčymy druhi Čarnobyl? I što ciapier robiać ludzi na toj AES? Navukoŭka adkazvaje na važnyja pytańni

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić