Pamiatajecie staršyniu Hieraldyčnaj rady, jakaja raspracoŭvała dyzajn pašparta «Novaj Biełarusi»? Mikita Zabuha pajšoŭ vajavać
Zabuha zaklikaje da stvareńnia miratvorčych padraździaleńniaŭ Jeŭrasajuza z udziełam biełaruskich dobraachvotnikaŭ.

Na svaim pasiadžeńni 1 krasavika Kaardynacyjnaja rada abmiarkoŭvała prapanovu kamisii pa nacyjanalnaj i rehijanalnaj biaśpiecy ab farmiravańni mižnarodnych sił na terytoryi Jeŭrasajuza z udziełam biełaruskich dobraachvotnikaŭ.
U padtrymku hetaj prapanovy vystupiŭ Mikita Zabuha. Mužčyna źjaŭlajecca kiraŭnikom kampanii Pahonia, VšĮ, pad jakoj u Litvie zarehistravana Hieraldyčnaja rada.
Mikita Zabuha — heta biełarus-biznesoviec ź Litvy, jaki z pačatku 2000-ch aktyŭna ŭdzielničaŭ u roznych kulturnych i patryjatyčnych inicyjatyvach.
Vystupajučy na pasiadžeńni Kaardynacyjnaj rady, Zabuha raskazaŭ, što ciapier jon vajar-dobraachvotnik Pałka Kalinoŭskaha i časova vykonvaje funkcyi staršyni pa zabieśpiačeńni padraździaleńnia BPŁA na Zaparožskim napramku.

U svaim vystupleńni Mikita źviarnuŭ uvahu na historyju stvareńnia nacyjanalnych padraździaleńniaŭ na terytoryi inšych krain.
«My nie pieršaja i nie apošniaja nacyja, jakaja farmiruje svaju nacyjanalna-vyzvalenčuju armiju na čužoj ziamli. U našym vypadku heta prapanova miratvorčych padraździaleńniaŭ. Heta adbyvałasia jak u XIX, tak i ŭ XX stahodździach. I adbyvajecca zaraz», — adznačyŭ Zabuha.
U jakaści adnaho z prykładaŭ jon zhadaŭ armiju Halera ci «Błakitnuju armiju» (pa kolery mundziru) — polskaje vajskovaje dobraachvotnaje farmiravańnie, jakoje było stvorana ŭ čas Pieršaj suśvietnaj vajny ŭkazam prezidenta Francyi.
«Jana naličvała kala 200 tysiač čałaviek. Składałasia z dobraachvotnikaŭ-palakaŭ, jakija chacieli adnaŭleńnia polskaj dziaržaŭnaści, jakoj na toj čas nie było. Jany źjechalisia z roznych krain śvietu, u tym liku z Rasii. Antanta, u jakuju ŭvachodziła Francyja, bačyła vialikuju zacikaŭlenaść u tym, kab mieć hety vajskovy patencyjał. Padobnaja situacyja zaraz adbyvajecca ŭ nas», — davodzić Zabuha i zaŭvažaje, što «Błakitnaja armija» stała padmurkam sučasnaha polskaha vojska.
Druhi prykład — heta «Armija Andersa». Tak umoŭna nazyvajuć farmiravańni ŭzbrojenych sił Polščy, jakija byli stvorany ŭ 1941 hodzie na terytoryi SSSR pa damovie pamiž savieckim uradam i polskim uradam u vyhnańni. Jaje kaściakom byli polskija vajennapałonnyja, jakija znachodzilisia na terytoryi Savieckaha Sajuza. Siarod ich i žychary Zachodniaj Biełarusi.
Pa padlikach, jana naličvała zvyš 75 tysiač vajskoŭcaŭ. Viasnoj-letam 1942 hoda «armija Andersa» była vyviedziena z SSSR u Iran i ŭ lipieni 1943 hoda pieraŭtvorana ŭ 2-i polski korpus u składzie brytanskaj armii, jaki ŭ pačatku 1944 hoda byŭ nakiravany na italjanski front.
U 1918—1920 hadach za niezaležnaść Litvy vajavaŭ Biełaruski asobny bataljon, jaki raźmiaščaŭsia ŭ Kaŭnasie. Jak adznačaje Zabuha, 55 biełarusaŭ, jakija vajavali ŭ składzie bataljona, atrymali najvyšejšuju ŭznaharodu Litvy, a litoŭcam «nie zaminała toje, što jany vykarystoŭvali «Pahoniu» jak simvał padraździaleńnia».
Farmiravańnie nacyjanalnych vyzvalenčych armij na terytoryi inšych krain praciahvajecca i ŭ XXI stahodździ. Jaskravym prykładam, pa słovach mužčyny, źjaŭlajecca vyzvaleńnie Siryi. Doŭhi čas padraździaleńni Siryjskaj vyzvalenčaj armii farmiravalisia na tureckich bazach.
U kancy svajoj pramovy Mikita Zabuha zaklikaŭ Kaardynacyjnuju radu pryniać rezalucyju ab farmiravańni mižnarodnych sił na terytoryi Jeŭrasajuza z udziełam biełaruskich dobraachvotnikaŭ:
«Mnie pašancavała być biełarusam, jaki šukaŭ i znajšoŭ našaha nacyjanalnaha hieroja — Kastusia Kalinoŭskaha. Štodnia pracavaŭ z archieołahami amal dva hady na hary Hiedymina.

I było šmat času padumać, nakolki našym hierojam-paŭstancam było ciažej u paraŭnańni z našaj situacyjaj. Na siońnia my de-jure majem svaju Biełaruś. Tak, jana nie supadaje siońnia ź dziaržavaj, tamu što dziaržava ŭ nas hibrydna akupavanaja. (…)

Ja vas prašu razumieć, što kožnaja cahlinka, jakuju vy siońnia prymajecie ŭ biełaruskaść, zakładvaje budučyniu našym pakaleńniam. Tamu treba abaviazkova vykarystać hety histaryčny momant, jaki dajecca nam adzin na sto hadoŭ. I historyja vam nie daruje bajaźlivaści i niaŭpeŭnienaści, kali vy nie prymiacie hetuju rezalucyju. Našy braty i siostry, jakija znachodziacca ciapier u HUŁAHu, patrabujuć ad nas kankretnych dziejańniaŭ. Davajcie dapamožam Jeŭropie siońnia i budziem spadziavacca, što jana dapamoža nam zaŭtra».

«Zakazny artykuł z metaj dyskredytacyi». Hieroj rasśledavańnia pra pašpart Novaj Biełarusi raskazvaje svaju viersiju padziej
Minčuk Žerar, kamandzir padraździaleńnia «Tur», raskazaŭ, jak adnojčy ledź nie zahinuŭ pad Mikałajevam, a druhi raz — pad Bachmutam
Kalinoviec Alaksandr «Kuś» Kłačko raskazaŭ pra žudasny vypadak, jaki adbyŭsia z dobraachvotnikam Biełkaj
Ciapier čytajuć
«Heta ryzykoŭna dla Biełarusi». Zialenski zajaviŭ, što Rasija raźmiaščaje abstalavańnie dla naviadzieńnia šachiedaŭ na dachach biełaruskich šmatpaviarchovikaŭ
Kamientary
Žyvie Biełaruś.
Słava Ŭkrainie.
Čamu vy nie pišacie pra jaho zbankrutavanyja biznesy?